Kakva je situacija danas kada govorimo o bh. muzičkoj sceni, sa kakvim kapacitetom raspolažemo? Da li možemo parirati zemljama u regionu? Da li ćemo za dvadeset godina imati muzičke zvijezde poput Merlina, Bešlića...??

"Ako ćemo govoriti o intrumentalistima, odgovorno tvrdim da mi imamo najbolje muzičare u regionu. Za uspješnog muzičara neophodan je talenat i volja za radom. Ja pišem pjesme i to je dar od Boga, ali jedan muzičar da bi to odsvirao ili otpjevao mora da vježba godinama po pet ili šest sati dnevno da bi to bilo kako treba. Podrška društva je također jako bitna. Zapostavili smo Pop kulturu", izjavio je jedan od najvećih hitmejkera sa ovih prostora Fahrudin Pecikoza.

Muzička rijaliti takmičenja danas nude mogućnost novim muzičkim talentima da isplivaju na površinu, međutim veliki broj njih se nakon uspjeha na tim takmičenjima izgubi sa muzičke scene. Bh. pjevač Al'Dino Kurić smatra da se to dešava iz razloga što oskudjevamo sa sa medijskim i produkcijskim kućama.

"Imamo kvalitetne pjevače, ali nemamo osnovnu infrastrukturu koja bi od tog pjevača napravila zvijezdu. Ako ti nemaš medijsku kuću koja stoji iza tebe teško možeš postići uspjeh. U medijima u našoj zemlji su zastupljene samo političke emisije, rijetkost je vidjeti da se na jednoj televiziji prikazuje neka muzička emisija. Zbog toga su ljudi prisiljeni da idu u zemlje u regionu i da se tamo takmiče na raznim muzičkim takmičenjima. Druga stvar je što se zbog stanja u zemlji danas mnogi počinju baviti muzikom. Ljudi pribjegavaju različitim načinima da bi preživjeli. Ako ima bar malo talenta, postat će pjevač, za to mu ne treba nikakva posebna dozvola za rad ili škola", izjavio je Al'Dino Kurić. 

Problem je i mentalitet pjevača koji preko noći misle da su postali zvijezde. Jedno je imati talenta i znati otpjevati pjesmu na takmičenju, a drugo je znati raditi održavati se u poslu, to se uči godinama. 

Autor velikih muzičkih hitova Nazif Gljiva u izjavi za Source rekao je da roditelji mnogo puta mogu imati pogrešan utjecaj na karijeru jednog mladog muzičara.

"Mladi čovjek koji ulazi u muzičke vode sa 15 ili 16 godina sluša najviše svoje roditelje i oni ga vode za ruku. Naravno majka i otac nisu muzički obrazovani, tačnije otac je recimo vozač, a majka mu radi u zološkom vrtu. Ako se desi da taj mladi pjevač pobjedi na jednom muzičkom takmičenju, roditelji kada se umješaju oko sklapanja ugovora sa medijskim kućama postavljaju uslove i svojim zahtjevima uglavnom uništavaju talentovanog muzičara i mogućnost da on eventualno postane velika muzička zvijezda. Emir Đulović, Erna Džeba, Amra Halebić su nabolji primjeri za tu priču", izjavio je Nazif Gljiva.

Produciranje albuma

"Pjevač ako nema hit, on ne može opstati, džaba mu pobjeda u bilo kakvom muzičkom takmičenju. On kad pobjedi, postane sam sebi drag, postane sam sebi lijep, ali njegova slava traje kao lanjski snijeg, izjavio je Pecikoza, te se dotako Amela Ćurića koji je svojevremeno pobjeđivao u dva različita muzička takmičenja, ali...

"Amel je sjajan pjevač, ali njegov problem je što ješ nema hit, nešto po čemu će biti prepoznatljiv. Halid Bešlić je postao poznat nakon što mu je Gljiva napisao "Dijamante". Pjesma je lična karta pjevača. Prije sam ja kao autor birao pjesme pjevačima, a danas oni donose takve odluke. Onaj ko bira pjesme je nabitniji faktor u cijeloj priči. Ne može meni pjevač koji se jučer počeo baviti muzikom odlučivati valja li moja pjesma ili ne valja. To mladi pjevači ovdje ne shvataju. Ti su tu da pjevaš, a moje je da ti pišem pjesme", zaključio je Fahrudin Pecikoza. 

Novinar: Admir Oručević