Prema podacima američke Centralne obavještajne agencije BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u svijetu.
BiH mladima ne nudi perspektivu i mogućnost napredovanja, zbog toga sve veći broj mladih napušta našu zemlju. Prema podacima kojima raspolaže Institut za razvoj mladih KULT, oko 80% mladih kao razlog za odlazak navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vide vlastitu bolju budućnost, a kao razloge navode i nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, prisustvo korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenost nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima.
"Vrlo je ozbiljan problem to što imamo masovne odlaske mladih koji planiraju ostati izvan BiH, odnosno nemaju namjeru vratiti se i podržati zemlju. Još veći je problem što sve manje govorimo o odlascima privremenog rada jednog člana obitelji, već nam odlaze cijele obitelji, mladi koji imaju posao u BiH. Naša istraživanja pokazuju da mladi ne vjeruju da će im budućnost u BiH biti bolja, ne vjeruju u sistem niti državu kao takvu, stoga nemaju osjećaj da trebaju doprinijeti. Dodamo li ovome da se upravo zbog atmosfere u kojoj živimo mladi sve teže odlučuju na zasnivanje obitelji u BiH, odlazak jasno doprinosi izmjeni demografske slike naše zemlje", izjavila je za Source portal Katarina Vučković, predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT.
Najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Španija. Više od 50 posto mladih odlazi samostalno, više od 30 posto uz pomoć rodbine i prijatelja, dok ih manje od 10 posto za odlazak koristi usluge agencija za posredovanje u zapošljavanju.
"Bosanskohercegovačke vlasti će vjerojatno reći da imaju mehanizme i načine kako komuniciraju s građanima/kama što uključuje i mlade, no mišljenja smo da to nije dovoljno. Mladi veoma malo sudjeluju u procesima donošenja odluka na lokalnom nivou i vrlo često se u našem društvu kao jedina mogućnost sudjelovanja u odlukama predstavljaju izbori, što naravno nije istina. Naime, država doista na svim razinama vlasti ima različite mehanizme koje građani/ke mogu koristiti kako bi komunicirali, doprinijeli procesima odluka ili dali smjernice što su njihove potrebe od praćenja sjednica općinskih vijeća do otvorenih dana sa građanima, preko uloge službenika/ca za mlade do sudjelovanja u javnim raspravama, pa na kraju i samih izbora", govori Vučković.
Na osnovu ovih informacija postavlja se pitanje da li BiH u bilo kojem pogledu može ponuditi kvalitetan život mladom čovjeku?
"Ukoliko bi se bh. društvo odlučilo staviti mlade i potrebe mladih u fokus, mogli bi ponuditi kvalitetan život velikom broju mladih ljudi u različitim segmentima. Mladi ljudi koji odlaze iz BiH vrlo često su uspješni izvan svoje zemlje, no mi osim što ne uspijevamo prepoznati potencijal nemamo ni razvijen sistem podrške mladim ljudima. Mobilnost je sasvim normalna pojava za sve kategorije društva, a posebno za mlade. Tu se mladi Bosanci/ke i Hercegovci/ke ne razlikuju od svojih vršnjaka, ali nam nedostaje prilika da prepoznamo talentirane mlade, pružimo im podršku da se školuju kvalitetnije kod nas ili izvan zemlje, ali da ih sistemski ohrabrimo na povratak i doprinos Bosni i Hercegovini. Kao zemlja imamo puno toga ponuditi mladima, ali kao država to jednostavno ne prepoznajemo. Npr. veliki broj mladih u našim istraživanjima kaže da bi pokrenuo vlastiti biznis, ali država treba olakšati procese registracije, podržati mlade poduzetnike, dati im financijsku ali i druge olakšice. Za to ne treba otkrivati toplu vodu, jedan dio bh. lokalnih zajednica je već uspio u tome", kazala je Vučković.
Vučković: Mladi ne vjeruju da će budućnost u BiH biti bolja
Oko 80.000 mladih u proteklom periodu napustilo je Bosnu i Hercegovinu.
"Ukoliko se odlazak nastavi u ovom obimu i na ovaj način, BiH će naići na nove probleme i izazove. Osim što već postajemo zemlja starih postavlja se pitanje kako i tko će raditi neke od struka potrebnih i starom stanovništvu. Primjerice veliki broj odlazaka mladih medicinske struke postavlja pred nas izazov kako unaprijediti medicinske usluge, kreirati prilike za zdravo starenje ako nemamo dovoljno liječnika i medicinskih stručnjaka u zemlji. Starije i staro stanovništvo teško odgovara i na potrebe tržišta rada, posebno novih poslovnih prilika, primjerice u IT tehnologiji, razvoju malih i srednjih preduzeća u globalnom tržištu i slično", zaključila je Katarina Vučković.
Kako reče jedan moj prijatelj i još jedan u nizu mladih koji nisu zadovoljni svojim životom u BiH: Volim svoju zemlju, ali ću je napustiti, jer mi je mnogo lakše biti patriota iz inostranstva.
Novinar: Admir Oručević