U 21. stoljeću je vrijeme tehnologije, napretka, težnje ka evropskim standardima čini se da je svega sve više ali odjeće sve manje. Društvo je postalo liberalnije, pa se pitamo da li je odjeća izmišljena da nešto pokrije ili otkrije, pogotovo kod pripadnica ljepšeg pola.

Sarajevo je uvijek bilo specifiačno kada su modni trendovi, i svako novo vrijeme sa sobom je nosilo potrebu za prilagođavanjem.

O modnim trendovima koji danas preovladavaju i koliko se odjevanje mijenjalo kroz godine, razgovarali smo sa modnim dizajnerom Adnanom Hajrulahovićem Haadom.

"Prije 30, 40 godina, odjevanje je bilo veoma ozbiljna stvar i pristupalo mu se veoma seriozno. Naše majke i očevi su itekako vodili računa o tome šta i kako oblaće. Imali su odjeću za posebne prilike i odjeću za svaki dan. S druge strane generalno gledano, postojale su razlike u stilu odjevanja koje su npr. bile vezane za muziku koju su ljudi slušali i definitivno se po odjeći moglo poznati ko kakvoj grupi kolektiviteta pripada. Danas je odjevanje postala trivijalna stvar, vrlo nebitna i zavladala je monotonija u odjevanju. I kod velikih svjetskih brendova trendovi odjevanja su vrlo slični, gotovo identični, gdje vam se dozvoljava da se kombinujete sve te brendove i na taj način opet budete u trendu", rekao je Hajrulahović za Source.

Ističe da je protivnik trendova, jer smatra da je to samo potreba prodavanja iznova odjeće koja nam ne treba za pare koje nemamo.

"Modna industrija je otišla u jednu hiperaktivnost. Mišljenja sam da će tekstilna industrija doživjeti ono što je doživjela prehrambena industrija. U onom trenutku kada smo uspjeli sve konzervirati i kada smo shvatili da svu hranu možemo kupiti u supermarketu, shvatili smo da to nije zdravo za naš organizam, pa smo krenuli u alternativnu nabavku namirnica, nešto što naši susjedi proizvode, jer je to kao zdravo. Tako će biti i sa odjećom, pored hiperprodukcija, čovjek će se vraćati nečemu što se može kupiti u susjedstvu i lokalnoj proizvodnji", govori Adnan.

Smatra da će građani u BiH i Sarajevu prije kupiti neku markiranu stvar koju će platiti tri puta skuplje, nego nešto što se može kupiti u lokalnoj zajednici za manje novca, a da nije brendirano.

"Meni je sasvim ok da čovjek kupuje odjeću na pijaci, secondhandu ili bilo gdje drugo. Ne mora sve biti markirano i ne mora sve biti novo. Mene su učili da je urednost odjevanja sve što je oprano i ispeglano i da nema na sebi rupe. Druge norme ne vidim. Ljudi treba da se opuste i da ne mare za tim koliko su nešto platili. Mi dajemo nečemu cijenu i ukoliko bi prestali da kupujemo skupe stvari, one bi odjednom postale jeftinije za sve nas", govori Hajrulahović.

Kad je riječ o pandemijskim vremenima, smatra da smo još jednom dokazali da smo bolesno društvo zbog načina odjevanja.

"Užasavao sam se zbog činjenice da naši političari ne rade kako treba posao za koji su plaćani, dok se s druge strane građani koji su prepušteni sami sebi, ne trude se da poprave situaciju. Pa smo tako imali situaciju gdje smo svjedočili redovima po 100 ljudi kako bi se kupila krpica na sniženju nekog bjelosvjetskog 'žlj' brenda. To je poražavajuće za društvo u kojem živimo. Svi mi imamo dovoljno garderobe da možemo izgurati dovoljno vremena da ne kupimo ništa novo. Odjeću treba staviti na mjesto da ona bude funkcionalna. Da smo pratili svjetske trendove, mi bi smo do sada trebali imati vakcine, a ne novu garderobu. Pandemija u svijetu donosi jedan novi efekat u modi, a to je da se odjeći pristupa praktičnije. Danas ne postoje svečane prilike, ja sam kao dizajner u zadnjih godinu dana uradio samo dvije vjenčanice, sve ostalo što radimo su stvari za koje imamo potrebu. Ne znam šta se kome imamo više dokazivati", rekao ja Adnan Hajrulahović za Source.


Novinar: Admir Oručević