Edin Vranj, bivši visoki dužnosnik Federalne uprave policije, koji je uhapšen u Srbiji zbog navodnih ratnih zločina, ne nalazi se na spisku Dokumentacionog centra Republike Srpske za istraživanje ratnih zločina.
U RS-u je formiran spisak na osnovu izvoda iz krivičnih prijava protiv osumničenih za navodne ratne zločine u BiH u periodu od 1992. do 1995. Na tom spisku se nalazi stotine imena osoba protiv kojih su nekada podnesene krivične prijave da su učestvovali u nekoj vrsti zločina.
Kompletan spisak Dokumentacionog centra osumnjičenih za ratne zločine na osnovu krivičnih prijava možete pogledati OVDJE.
Da li će slučaj Edina Vranja doprinijeti da BiH uvede recipročne mjere prema državljanima Srbije i postoje li spiksovi koji govore koliko je srbijanskih građana učestvovalo u agresiji na BiH? O ovim pitanjima razgovarali smo sa Sandijem Dizdarevićem, stručnjakom za sigurnost.
"Objavljivanje spiska, ne znači da su ti ljudi počinili ratne zločine. Međutim, imajući u vidu činjenicu da je Srbija na temelju tog spiska i ranije lišavala slobode ljude koji su se nalazili na njemu, onda svakako treba biti obazriv kada je u pitanju odlazak u Srbiju. Sumnjam da će doći do protumjera, iako bi bilo neophodno poduzeti mjere reciprociteta kakve Srbija poduzima prema državljanima BiH. Institucije u BIH raspolažu sa spiskovima preko 50.000 ljudi. Postoje baze podataka sa punim imenima i prezimenima ljudi koji su iz Srbije od 1992. - 1995. godine učestovali na ratišitma u BiH. Takvi spiskovi ne pokazuju da su svi ljudi činili ratne zločine, ali mogu poslužiti pri istraživanju učešća tih ljudi u evenutalnim ratnim zločinima", rekao je Sandi Dizdarević za Source.
(Admir Oručević)