Escobar je imenovan za zamjenika ambasadora SAD-a u Beogradu u avgustu 2019. godine.

Kako se navodi u njegovoj biografiji na stranici američke ambasade, obavljao je dužnosti otpravnika poslova do dolaska aktuelnog ambasadora SAD-a u Srbiji Anthonyja Godfreyja.

ISKUSTVO NA ZAPADNOM BALKANU

Gabriel Escobar ima diplomatsko iskustvo na Zapadnom Balkanu, gdje je u periodu od 1998. do 2001. godine imao četiri uzastopna mandata u više država, piše Radio Slobodna Evropa. 

Uz Srbiju, službovao je u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.

Bio je šef kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, kao i šef Kancelarije američke ambasade u tom gradu.

Escobar je bio i na funkciji zamjenika šefa američkog diplomatskog tima za vezu u glavnom gradu Crne Gore i šef Političkog odjeljenja u Srbiji, odmah nakon ponovnog otvaranja ambasade SAD-a u Beogradu 2001. godine.

Kada se 2019. godine vratio u Beograd gdje je imenovan za zamjenika američkog ambasadora, nevladin Atlanski savjet Srbije ocijenio je da je riječ o diplomati sa “bogatim iskustvom”.

“Gospodin Escobar je prije deset godina bio u američkoj misiji u Republici Srpskoj i bio je vrlo aktivan oko izbora Milorada Dodika za predsjednika (Republike Srpske). Prije toga je radio i u Crnoj Gori, što znači da jako dobro poznaje ovaj teren”, rekao je predsjednik Atlantskog savjeta u Srbiji Vladan Živulović.

Živulović je ocijenio da je sigurno da će Escobar, zahvaljujući svom iskustvu, moći ozbiljnije i aktivnije da se uključi u rješavanje problema na Zapadnom Balkanu.

“Odlično govori srpski jezik, poznaje dosta ljudi i sigurno da njegov izbor za zamjenika novog američkog ambasadora u Srbiji nije slučajan. On odlično poznaje situaciju ovdje i vjerovatno je zbog toga i poslat u Beograd”, naveo je Živulović za televiziju Prva u oktobru 2019.

EVROPSKA I SVJETSKA DIPLOMATSKA KARIJERA

Prije dolaska u Beograd 2019. godine, Gabriel Escobar je bio viši savjetnik za ekonomska pitanja u američkoj ambasadi u Iraku, gdje je tokom većine mandata obavljao funkciju zamjenika ambasadora.

Od 2017-2018. bio je koordinator za kubanska pitanja u State Departmentu.

Prethodno je od bio zamjenik šefa misije u američkoj ambasadi u La Pazu u Boliviji, generalni konzul u američkom generalnom konzulatu u Pešavaru u Pakistanu i vođa američkog tima za obnovu u Kirkuku u Iraku (od 2009. do 2010. godine).

U Birou za evropska pitanja State Departmenta, obavljao je funkcije savjetnika za politička i ekonomska pitanja u američkoj ambasadi u Portugalu, zamjenika političkog savjetnika u Italiji, službenika za političko-vojna pitanja u Češkoj, a bio je i vice konzul u Rusiji.

Šest puta je nagrađivan, a dobitnik je, pored ostalog, “Superior Honor Award” i “Meritorious Honor Award” u State Departmentu.

U najvažnijoj diplomatskoj instituciji SAD-a, Eskobar je dobio i “Expeditionary Service Award”, a u Departmentu Armije SAD-a nagrađen je “Army Superior Civilian Service” priznanjem.

Diplomirao je na Kolumbija Univerzitetu u New Yorku. Govori španski, ruski, srpski, italijanski, češki i portugalski jezik.

ŠTA JE ZADATAK SPECIJALNOG PREDSTAVNIKA SAD-A?

Matthewa Palmera je za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan u avgustu 2019. godine imenovao tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo.

“U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažovanje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije”, saopštio je tada State Department.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa 2019. godine, Palmer je poručio kako je “vrijeme da na Zapadnom Balkanu lideri shvate svoju ulogu i zemlje povedu ka prosperitetu – EU i NATO”.

O novom visokom izaslaniku za Zapadni Balkan za Source.ba portal govorio je politički analitičar Denis Čarkadžić.

"Ono što je u tom kontekstu po mom mišljenju bitno reći je da se ova odluka vašingtonske Administracije da dođe novi čovjek sa zaista velikim iskustvom i uticajem na Balkanu ustvari naslanja i produžetak je odluke gospodina Bidena o proširenju sankcija. Dakle, ovo je apsolutno znak da su SAD svjesne da se moraju jednostavno u punom kapacitetu uključiti u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini, ali i u vezi pitanja i odnosa Beograda i Prištine", kazao je Čarkadžić na početku razgovora.

Smatra da Matthew Palmer nije dovoljno ulagao energije u stabilnost i napredak ka euroatlantskim integracijama.

"Nakon imenovanja Christiana Schmidta i ove krize sada, mislim da SAD nema drugu opciju već definitivno razbiti situaciju koja je, ne samo status quo, već i retrogradno i tjera nas u jednom smjeru koji se mora zaustaviti", rekao je on.

BOSNA I HERCEGOVINA I OČEKIVANJA OD ESCOBARA

"Ono što ja očekujem, prije svega, je da se SAD uključi u punom kapacitetu i da se napravi konačno jedna sinhronizovana politika između Berlina, Londona i Washingtona, gdje u najužoj saradnji sa gospodinom Schmidtom. Smatram da gospodin Schmidt ne može apsolutno ovdje učiniti ako nema punu podršku i uključenje SAD. Međutim, s druge strane, ja ne očekujem u prvi mah da će bilo ko smjenjivati bilo koga, mislim da će politika gospodina Escobara ići u tom pravcu da se 'privole' ključni akteri blokada na saradnju", izjavio je Čarkadžić.

Ističe da ukoliko to ne bude slučaj, da će se aktivirati ovaj paket sankcija koji je donio američki predsjednik Joe Biden.

"Nadam se da neće biti potrebe za tim i smatram da će prva stvar koju će pokušati učiniti je da se akteri blokada privole na konačnu saradnju", zaključio je politički analitičar i kourednik Istinomjera Denis Čarkadžić.

Novinar: Ajdin Balićevac