Za portal Source doktorica Gavrankapetanović-Smailbegović ističe kako su navodi KCUS-a neistiniti. Podsjećamo iz KCUS-a su saopćenju, pored ostalog, naveli kako doktorica Gavrankapetanović-Smailbegović nije bila osam godina na poslu. 

"Laži koje iznose iz Kliničkog centra da sam bila osam godina na bolovanju su potpuno neistinite.  Možda su računali moje porodiljsko odsustvo jer sam rodila troje djece, a onda tome dodali šta žele", navodi Gavrankapetanović-Smailbegović u izjavi za portal Source. 

Komentirajući disciplinsku prijavu i nove optužbe koje se navode u saopćenju KCUS-a, Gavrankapetanović-Smailbegović za Source također navodi:

"Društvo u kome možete lagati kao što to rade iz KCUS i jeste razlog zašto više niko častan ne želi da trpi mobing i stalne laži. Za kraj ću poruciti da sam ja tokom četiri godine rata u opkoljenom Sarajevu porađala i liječila bolesne žene, a nisam bila ni u Istanbulu, ni u Zagrebu. Bila sam sa građanima Sarajeva."

Disciplinska prijava kao politički motiv? 

Simptomatično je i to da se doktorica Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović na udaru bh. javnosti našla nakon što je zvanično objavljeno da je kandidatkinja na predstojećim izborima. Ona je delegirana ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu za Skupštinu Kantona Sarajevo na rednom broju 2., jednako kao i Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a koja je delegirana ispred Stranke demokratske akcije (SDA). 

Inače, direktorica Gavrankapetanović-Smailbegović do sada nije ulazila u političke vode i ovo je prvi put da se kandiduje. Inače je sestra direktora Opće bolnice Ismeta Gavrankapetanovića te Farisa Gavrankapetanovića. 

"Nisam povrijedila niti jednu radnu dužnost na način kako je to navedeno u disciplinskoj prijavi. Ne bih komentarisala motive podnošenja prijava, koje su se i ranije dešavale. Jednostavno ne želim da ulazim u polemiku sa autorima montiranih dokaza. Vjerujem da prijave protiv mene imaju neku posebnu konotaciju, što je postala praksa s obzirom da sam već imala tri disciplinske prijave u zadnje vrijeme koje su ostale nedokazane", istakla je Gavrankapetanović-Smailbegović.

"Kritike na račun zdravstva su opravdane"

Podsjećamo, doktorica Gavrankapetanović-Smailbegović ranije je u intervjuu za portal Source, otvoreno govorila i o stanju u kojem se nalazi zdravstvo u našoj zemlji gdje je kazala kako su mnoge kritike opravdane. 

"Kritike na račun zdravstva su opravdane. Naš zdravstveni sistem je trenutno u nezavidnoj situaciji. Potrebno je mnogo toga promijeniti. Osjeti se jedno veliko nezadovoljstvo i pacijenata, a velikim dijelom i zdravstvenih radnika. Ne možemo očekivati da se preko noći dogodi čudo. Upornim i vrijednim radom možemo rješavati segment po segment. Ali  da bi se to desilo moramo krenuti . Ono što je dobro je to što mi zaista imamo veliki broj dobrih doktora i ostalih zdravstvenih radnika. Treba im stvoriti okruženje da mogu na miru i profesionalno obavljati svoj posao. Nažalost, ono što je loše, između ostalog, je što veliki broj naše djece i odraslih mora biti izmjšten vani na liječenje. Puno je bolje , korisnije i na kraju i jeftinije opremiti naše bolnice i dovesti stručnjake iz vana za sva kompleksnija liječenja. Oni će ujedno liječiti  bolesne i educirati naš zdravstveni kadar. Trebamo omogućiti edukaciju naših ljekara i ostalih zdravstvenih radnika, da budu upoznati sa dostignućima savremene medicine i počnu ih  primjenjivati i kod nas. Također je važno korigovati esencijalnu listu lijekova da bi za manje novca naši pacijenti dobili više", navodi Gavrankapetanović-Smailbegović za Source te dodaje: 

"Svako onaj ko ima našu ličnu kartu mora imati pravo na liječenje. Procjena je da sa minimalnim dodatnim troškovima svi mogu biti osigurani. Razlog za to je što u našem zdravstvenom sistemu dominiraju fiksni troškovi. Trebamo raditi na edukaciji i  podizanju svijesti naših građana o unapređenju javnog zdravlja i prevenciji bolesti. Posebno trebamo na tome insistirati nakon relativnog dugog vremenskog  perioda gdje je dominanta bila infekcija Covid 19 i gdje smo svu pažnju posvetili tome. Trebamo usmjeriti sredstva  iz budžeta za one kategorije društva kojima je to najpotrebnije, a to su udruženja bolesnih. Moramo imati sluha za oboljele i biti uvijek tu da saslušamo njihove zahtjeve i naravno da im pomognemo. Važno je i  osigurati veći broj centara za palijativnu njegu. Pacijenti koji su u terminalnim fazama bolesti moraju imati maksimalnu njegu i pažnju da im se olaksa i učini distojanstvenim taj period života. Posebna mi je želja da podignemo nivo rada sa studentima. Nove generacije studenata koji dolaze su naša obaveza. Budućnost medicine pripada njima." 



Novinarka: Aldina Rovčanin