3.10.2022. 15:03
0
Paradoks izbornog sistema BiH: Da li su se članovi HDZ-a BiH i HNS-a predvođeni Čovićem bunili kada su Srbi iz FBiH glasali za Borjanu Krišto?
Na opštim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine (BiH) birali su članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.

Posebnu polemiku izazvalo je kada je Željko Komšić ponovo osvojio mandat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Za članove HDZ-a BiH i HNS-a predvođeni Draganom Čovićem, pobjedu Komšića smatraju nelegitimnom. 

"Ovi rezultati upućuju da imamo inženjeringe. Na izbornim mjestima imamo opet dirigiran odnos između bošnjačkih predstavnika za člana Predsjedništva", rekao je Marinko Čavara. 

Također, i iz susjedne Hrvatske stižu kritike na račun pobjede Komšića, navodeći da je u pitanju "neravnopravna utrka". 

"Izborni rezultati potvrdili su ono što su Hrvati u Bosni i Hercegovini očekivali, da će bošnjački birači ipak presuditi u korist Željka Komšića koji će vjerojatno postati hrvatski član predsjedništva. Time je Borjana Krišto ipak izgubila tu utrku, ali u pitanju je apsolutno neravnopravna utrka jer bošnjački birački bazen je četiri puta veći nego hrvatski. Nakon prebrojanih 80 posto glasova, može se zaključiti kako je Željko Komšić osvojio 180 tisuća, a Borjana Krišto iznad 150 tisuća što znači da će imati puno bolji rezultat i od Dragana Čovića prije četiri godine, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora što nije vjerovalo puno ljudi", naveo je novinar Zoran Krešić. 

Most traži da se Željko Komšić u Hrvatskoj proglasi nepoželjnim

Klub zastupnika Mosta otišao je korak dalje - uputio je zaključak u saborsku proceduru kojim se obavezuje vlada i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te zemlje da se Željka Komšića proglasi nepoželjnim/personom non grata u Hrvatskoj, zbog toga što je izabran u državno predsjedništvo Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, ali u uslovima za koje službeni Zagreb kaže da je izabran glasovima Bošnjaka a ne hrvatskih glasači.

Zaključak je potpisao predsjednik stranke Božo Petrov.

“Sukladno članku 10. Ustava Republike Hrvatske, ovim zaključkom se obvezuje vlada da u Republici Hrvatskoj proglasi nepoželjnim Željka Komšića zbog sustavnog uzurpiranja prava Hrvata u Bosni i Hercegovini na način da aktivno sudjeluje u izbornom inženjeringu, s kojim se nelegitimno postavlja na položaj predstavnika hrvatskog naroda pomoću glasova drugog naroda u Bosni i Hercegovini. Vladu se podsjeća kako je Republika Hrvatska jedan od jamaca Daytonskog mirovnog ugovora te stoga ima dodatnu obavezu skrbiti o pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini koja su zajamčena istim ugovorom”, stoji u zaključku Mosta.

"Svi u Hrvatskoj se bave zmjenama izbornog zakonau BiH"

Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor prozvala je i političare i novinare iz ove države zbog njihovog odnosa prema izborima i Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini.

„Svi se u Republici Hrvatskoj bave izborima u BiH i izmjenama izbornog zakona u toj državi. O izmjenama izbornog zakona u RH i zahtjevu za izmjenama zakona o izbornim jedinicama koji je Ustavni sud RH tražio još 2010. nitko ništa. Ni političari ni novinari“, navela je Kosor na svome Twitter nalogu.

"Pobijedila je demokratija"

Međutim, s druge strane, oni koji su podržali Željka Komšića tvrde kako su ujedno podržali i samu ideju građanske države Bosne i Hercegovine. 

"Pobijedila je demokratija. Čestitam svim građanima. Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću. Naravno, a kako drugačije, jer istina nema alternative", napisao je na svom Twitter nalogu novinar Erol Avdović. 

I sam Komšić tokom svoje kampanje je isticao kako jedino građanska država jedino može ponuditi napredni ambijent. 

"Samo građanska država može ponuditi novi i napredni ambijent, u kojem će se rasti i razvijati svi oni koji ulažu u trud i znanje. To je ambijent zdrave političke i ekonomske konkurencije, ambijent nadmetanja u dobru i privređivanju, nasuprot sadašnjem ambijentu etničkih podjela, stranačke korupcije i nepotizma. Takvu budućnost može donijeti samo pravedna vladavina demokratske većine", izjavio je ranije Komšić u toku predizborne kampanje. 

U čemu je "kvaka"? 

Suština cijele priče je u političkom / izbornom sistemu države Bosne i Hercegovine koji je u najmanju ruku komfuzan, ali diskriminatoran.

Naime, podsjetit ćemo da pravo glasa imaju svi građani u Bosni i Hercegovini stariji od 18 godina. U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda - Srbi, Bošnjaci i Hrvati, dok se druge nacionalnosti svrstavaju kao ‘ostali’. U zvaničnom biračkom spisku se ne spominje nacionalnost birača, ali istovremeno biračko pravo svakog građanina zavisi od dijela BiH u kojem živi. 

Kako se glasa za članove Predsjedništva BiH?

Kada je u pitanju Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kako je poznato čine ga tri člana - Srbin, Hrvat i Bošnjak.

U entitetu Republika Srpska se bira srpski član Predsjedništva BiH. Za njega glasaju Bošnjaci, Hrvati i Srbi i 'ostali' koji žive u tom entitetu. 

U entitetu Federacija BiH se biraju se hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH. Hrvati, Bošnjaci, Srbi, te pripadnici 'ostalih' ne mogu glasati za oba člana Kolektivnog šefa države, već glasaju ili za Hrvata ili za Bošnjaka. 

Diskriminirajuće izborno zakonodavstvo 

Dakle, diskriminirajuće izborno zakonodavstvo uočava se prvenstveno u pogledu nemogućnosti ostvarivanja prava koja su zagarantovana Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (1966.) te Opcionim protokolima (1996. i 1989.). 

„Na nacionalnom nivou još uvijek nema mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za državljane Bosne i Hercegovine koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Isti je slučaj na nivou izbora predsjednika i potpredsjednika entiteta. To umnogome doprinosi da se naš izborni sistem kvalificira kao diskriminirajući", navodi prof. dr. Suad Arnautović, koji je ujedno i predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH). 

Iako, pojam suverenog građanina apsorbira sva ostala  - nacionalna, vjerska, kulturna i dr. pitanja, predstavljanje na etno-nacionalnom principu u okviru izbornog sistema Bosne i Hercegovine, nastoji se nametnuti kao jedino mogući obrazac političkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini. I to jasno možemo prepoznati u politici koju nam plasira Čović. I upravo zbog toga je HDZ BiH toliko uporan u svojim nastojanjima da delegitimira izborne rezultate, ali i političke procese u BiH. 

S druge strane, Čović, koliko je oštar u tome - ko glasa za Komšića, ne dovodi u pitanje to što je izvjesno da su Srbi u FBiH, naklonjeni SNSD-u i Miloradu Dodiku svoj glas povjerili Krišto. 

Jedno je sigurno, ovo pitanje zasigurno limitira mogućnost razvoja demokratskog društva kakvom Bosna i Hercegovina treba da teži. I ne samo to, nego obesmišljava demokratske izbore kao legitimacijski temelj političkog odlučivanja u Bosni i Hercegovini. 


Piše: Aldina Rovčanin 

 
0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2022, Source d.o.o.