Sebija Izetbegović ranije je navela da će pokrenuti krivične prijave za „zloupotrebu položaja i prekoračenja ovlasti, za diskriminaciju kao i za iznošenje neistina u pokušaju diskreditacije kao redovnog profesora UNSA“.

S druge strane, njen suprug, Bakir Izetbegović, izašao je sa novom-starom tezom - „razdora i smutnje među Bošnjake“. Na taj način ne problematizira samu diplomu, nego, kako to Izetbegović dalje navodi, u pitanju je „kompromitacija autoriteta“ te da je i samo „prezime Izetbegović odavno predmet ciljanih napada i diskvalifikacija“. 

Prema Bakiru Izetbegoviću, vodi se rat protiv Bošnjaka, pa tek onda i rat protiv SDA. Navodi kako je riječ o kampanji koja je politički motivirana te da je cilj isključivo borba za vlast. Naveo je kako „politika nema šta tražiti na Univerzitetu u Sarajevu. Ni sarajevska, a naročito ne politika iz Zagreba.“ 

Jasno je da Bakir Izetbegović u ovom trenutku nema podršku stranaca. Ali, da li to znači da, ako su stranci protiv SDA, da su po automatizmu i protiv Bošnjaka i BiH? Antizapadna retorika sve češće se može čuti u BiH i proizilazi upravo od pojedinih političara iz ove stranke. 

Michael Murphy, ambasador SAD u BiH kazao je kako je u pitanju pokušaj opstruiranja formiranja nove vlasti, nazivajući to političkim oportunizmom. 

„Prirodno je da imamo određene zabrinutosti u vezi s porastom antizapadne retorike, ali to mislim da nije ništa više od političkog oportunizma. Pojedinci iz politike koji strahuju za svoj položaj pokušavaju napraviti probleme, ali ako pogledate kako ljudi žive svoje živote, gdje su angažirani što se tiče ekonomije i trgovine, gdje putuju na godišnji odmor, gdje šalju svoju djecu na školovanje, bez obzira na to radi li se o federaciji ili RS, to su zapadne zemlje. Niko ne ide u Rusiju, Kinu ili Iran. Poltiičari koji to govore to rade zbog uskih sebičnih političkih razloga“, naveo je Murphy za Avaz. 

Ugledni profesor i akademik prof. dr. Asim Kurjak ranije je, i prije samog donošenja odluke izjavio da Sebija Izetbegović nije specijalizirala i branila doktorat.

„Pitali ste me da li je doktorica Sebija Izetbegović u Zagrebu specijalizirala i branila doktorat, što je ona napisala svojom rukom? Moj odgovor je bio 'Ne' – niti je specijalizirala, niti je napravila doktorat u Zagrebu i pri toj tvrdnji ostajem do danas“, naveo je akademik prof. dr. Asim Kurjak. 

Akademik Žarko Papić također je komentarisao cijeli slučaj. 

„Pravda je spora, ali dostižna. Nije samo riječ konkretno o toj odluci. Ne zboravite da afera oko direktorice Kliničkog centra traje već tri ili četiri godine (...). Međutim, zašto se to sada desilo? Ja mislim da činjenica da se smoglo hrabrosti da neko ko je politička figura, ko je imala de facto veliku vlast, dovede u pitanje rezultat početka opadanja vlasti ili pada sa vlasti vodeće nacionalne partije u federaciji, SDA - to pokazuje šire društvene efekte do kojih je počelo da dolazi u FBiH (...). To je simptom pozitivnih promjena u BiH, jer predsjednik SDA je izgubio izbore, SDA je de facto izgubila ili gubi, jer grčevito se bori da osvoji vlast u federaciji, na nivou države je izgubila. Izgubljena je vlast nad veoma važnom agencijom OSA-om. Dakle, ono što je širilo strah kod svih ljudi koji kritički misle u odnosu na taj instrumentarij represivi, policijski, sad se gasi i na to dolazi onda i promjena nakon nekoliko godina. Dostizanje pravde u slučaju direktorice Kliničkog centra Sebije Izetbegović. To je jako dobar indikator pozitivnih promjena u BiH“, navodi akademik Papić.


Šta nakon oduzimanja akademskog zvanja?

Inače, Sebija Izetbegović rođena je 1960. godine u Golubovcima u Crnoj Gori. Osnovnu i srednju školu završila je u Sarajevu te diplomirala na Medicinskom fakultetu. Početkom rata preselila se u Zagreb te je u bolnici Sveti Duh nastavila specijalizaciju, dok je ginekologiju specijalizirala po povratku u Sarajevo. 

Vrlo brzo je napredovala kada je 2016. godine postala i direktorica najveće zdravstvene ustanove u BiH - Kliničkog centra u Sarajevu. Sebija Izetbegović je 1996. godine izabrana u zvanje asistentice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, dok je docentica postala 2007. godine. Nakon toga, 2013. godine vanredna, a od 2014. godine je redovna profesorica na ovom fakultetu. Na posljednjim izborima u BiH stranka SDA je kandidovala za Skupštinu Kantona Sarajevo, nakon čega je i osvojila mandat. 

Međutim, šta u praksi znači to što je Senat Univerziteta u Sarajevu 6. marta poništio magistarsku titulu, samim tim i onu doktorice medicinskih nauka?

Kako to navodi RSE, Izetbegović može nastaviti raditi kao doktorica ili ginekolog, ali ne i kao profesorica na Medicinskom fakultetu.

Senat je ocijenio da “nije ispunila sve ispitne obaveze na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu”. Odluku Senata treba provesti Medicinski fakultet.

Odluka je donesena nakon što Komisija, koju je formirao Univerzitet, nije mogla potvrditi da je Izetbegović dio ispita položila na postdiplomskom studiju u Zagrebu, te da su joj ti ispiti priznati u Sarajevu gdje je nastavila studij.


Šta ako se Medicinski fakultet ogluši na odluku Senata Univerziteta?

U slučaju da se Medicinski fakultet ogluši na odluku Senata Univerziteta i odluči sačekati eventualnu presudu po žalbi/tužbi Izetbegović pred sarajevskim sudom, koju je ona najavila, sljedeći korak je na rektoru Univerziteta, piše RSE. 

Rektor Rifat Škrijelj može, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, donesenom prošle godine, suspendirati dekanesu ”ako ima dokaz nadležnog tijela da dekan nezakonito izvršava svoje obaveze utvrđene zakonom, statutom ili drugim općim aktima visokoškolske ustanove”.

Okolnosti i razlozi zbog kojih rektor može suspendirati dekana se, prema tom zakonu, utvrđuju statutom Univerziteta. Univerzitet u Sarajevu je, nakon donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju, trebao donijeti novi statut, no to još nije učinio.

Prema starom Statutu, rektor može suspendirati dekana ako je protiv njega pokrenut ”postupak za krivično djelo počinjeno na radnom mjestu” ili ako je pokrenut ”postupak za utvrđivanje odgovornosti za težu povredu radnih obaveza odnosno teže prekršaje”.

Rektor ne može smijeniti dekana. Dekana bira i razrješava Vijeće fakulteta koje čine dekan i prodekani, docenti, vanredni i redovni profesori te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.