Konačno bi moglo doći do rješenja koje je prihvatljivo svima, ako je suditi po sastanku  predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana sa članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Naime, Erdogan je dao prijedlog da se grade obje ponuđene trase u kombinaciji autoput-brza cesta na relaciji Sarajevo-Beograd.

"Rješenjem o kojem se govorilo na sastanku u Istanbulu cijela srednja Bosna spaja sa sjevernom, a istočni dio Bosne, koji je do sada bio potpuno hendikepiran transportnom infrastrukturom, povezuje se i s Koridorom 5C i, preko Vardišta, s Koridorom 11. Imamo, dakle, opciju da se spoji kompletan krug Sarajevo, Tuzla, Brčko, Bijeljina, Beograd, Požega, Višegrad, Goražde, Istočna Bosna, Sarajevo. Tako bi ispoštovali bi i jednu i drugu opciju, zadovoljili bi sve strane. Kada sve to dođe na sto, vlast će, uvjeren sam, podržati ovu ideju. Sve nam ide u prilog da dobijemo opet pruženu ruku investitora iz Turske. Investitori neće vječno biti nad BiH, postoje i druga mjesta gdje oni mogu investirati. Sada kada imamo opciju da će se zatvoriti ovaj krug, uvjeren sam da nećemo propustiti priliku. Ministarstvo čeka zvaničnu informaciju i potvrdu svega onoga što su mediji objavili po ovom pitanju i tek tada ćemo preduzeti sve aktivnosti koje su u nadležnosti ovog ministarstva a koje su vezane za ovaj projekat", kaže za Source Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH.

Tema sastanka bili su infrastrukturni projekti u BiH i Srbiji u kojima učestvuje i Turska. Susjedna Srbija je poručila ranije da će pristati na bilo koju trasu, te da je na BiH da se odredi. U BiH se raspravljalo o trasama Sarajevo i Beograd koja bi se spojila preko Tuzle i Bijeljine, što podržava FBiH, ali i dio stranaka iz RS-a, a drugu trasu preko Višegrada podržavala je vlast u entitetu RS. 

"Još prošle godine ja sam u Federalnom parlamentu podnio inicijativu da trasa autoputa Sarajevo-Beograd ide preko Tuzle, ali je u prvi mah odbijena. Zastupnici u Predstavničkom domu  PFBiH iz redova SDA i HDZ su odbili tu predloženu trasu. Nakon toga smo morali da organizujemo stručne komisije za promet, pravili crteže, analizirali udaljenost, uključivali broj vozila koji prolaze kroz tu trasu. Da pojasimo, bile su opcije preko Tuzle i Višegrada. Studija opravdanosti je bila nedvosmisleno u korist ove trase preko Tuzle. Najnaseljeniji je kanton, uklapa se u prostorne planove, sve odgovara. U drugoj proceduri smo izglasali da da ta trasa ide preko Tuzle. Tako da se ovo rješenje nije moglo eliminisati u ovim pregovorima. Ja znam da su postojale nekakve privatne veze između ljudi iz Sandžaka koji su navijali za tu dionicu preko Višegrada. Zukorlić može navijati za trasu kroz Srbiju, jer je stanovnik te zemlje,  ali mi govorimo o BiH. Ipak, eto Erdogan se izjasnio da budu obje trase izgrađene, tako da su Vučić i Izetbegović morali prihvatiti jer je Erdogan finansijer. Mi to podržavamo, lijepo je imati dvije opcije. Ako će Turska dati novac za obje, to je odlično", kaže za Source Enver Bijedić, zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH i bivši ministar saobraćaja i komunikacija FBiH.

Na istanbulskom sastanku je prihvaćen prijedlog da se grade obje te trase. Projekt bi u potpunosti finansirala Turska, čije će firme graditi brzu cestu, ali će angažovati domaću radnu snagu. Zašto je Erdogan prihvatio obje opcije? 

"Ja mislim da su bile dvije vrste veza. Jedna je emotivna, ili prethodno obećanje da će se Sandžak spojiti na taj način sa BiH, mada je od ove trase udaljen u najbližem dijelu 120 kilometara. To je jako daleko. Od Sandžaka do Čačka ima oko 120 kilometara, ne znam kako će se spojiti. Ovo preko Tuzle je ekonomski opravdano. To je racionalna trasa. U svakom slučaju pozdravljam inicijativu za obje. Nadam se ukoliko ne budu građene istovremeno, da će po prioritetu biti prvo rađena ova preko Tuzle. Ona je ta koja može i finansirati tu drugu",  navodi Bijedić.

Kako se navodi, izgradnja će ići po tzv. BOT modelu, po principu izgradi-posjeduj-koristi-predaj, što znači da će Turska u potpunosti snositi troškove izgradnje ceste, određeni period naplaćivati korištenje, zatim predati BiH i Srbiji.

"U ovom BOT sistemu investitor je obavezan da obezbjedi pare. Da izgradi određenu dionicu. Da je koristi određeni niz godina dok ne vrati uloženi novac, plus kamate. A na kraju da to vrati imaocu, državi BiH u vlasništvo. Mislim da ta metoda može biti dobra, samo što će tu, pretpostavljam,  Turska tražiti da izvođači radova budu turske firme. Moj prijedlog je bio da se u podizvođače uzmu samo bosanske firme. Da tehnološka operativa bude od strane Turske, a da sve drugo bude prepušteno  domaćim firmama. Na taj način će naše firme steći iskustvo, da mogu i one kasnije da rade ravnopravno sa svim svjetskim kompanijama", kaže Bijedić.  

Po ovom, BiH se neće dodatno zaduživati kada je u pitanju izgradnja brze ceste. Na određenim dijelovima to će biti brza cesta, a na nekim dijelovima i autoput.

"Od početka priče o povezivanju Sarajeva i Beograda modernom saobraćajnicom, koju je inicirala turska Vlada, osobno sam se zalagao da se, ako je ikako moguće, grade obje trase, i ona preko Tuzle, Brčkog i Bijeljine, i ona kroz Istočnu Bosnu preko Goražda i Višegrada. Na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama u području regije Tuzle, postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila, što je parametar koji sugerira značajnu ekonomsku isplativost gradnje brze ceste, odnosno autoputa od Sarajevo do Tuzle, i dalje preko Brčkog i Bijeljine prema Beogradu. S druge strane, više puta sam potencirao da Istočna Bosna ne treba ostati prometno odsječena. Tim pravcem ne ide dovoljan broj vozila, međutim postoji tzv. njemački sistem koji se zove RAP, “Razvojni autoputevi”. Suština tog sistema je da vi napravite autoput koji u tom trenutku nema dovoljan i ekonomski isplativ protok vozila, ali kada se projekat završi, saobraćaj vrlo brzo počinje da raste. Vjerujem da bi to bio slučaj sa autoputem koji bi išao od Sarajeva, kroz Istočnu Bosnu do Višegrada i dalje prema Beogradi u jednom kraku, a u drugom kraku prema Novom Pazaru i dalje prema Makedoniji, Albaniji i Turskoj", navodi Ismir Jusko. 

Na kraju je samo potrebno da nadležni organi u BiH prihvate taj prijedlog, kako bi sve postalo operativno. 

"Zaista ne znam kada bi moglo početi, jer nisam direktno uključen u pregovore. Ali mislim da bi moglo ići fazno. Da pojasnim, ako imamo izvedbeni plan za jedan dio, da se to odmah krene graditi, a drugi se dio projektuje, i onda bi se stiglo sve. Ako bi se čekalo na cijeli projekat, onda bi se to znatno odužilo. Ako bi se išlo ovim faznim putem, uz dobre izvođače, ta kompletna trasa od Sarajeva do Baograda bi mogla biti osposobljena za četuri do pet godina", kaže Bijedić na kraju. 

(Alen Avdić)