U južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše. Na mediteranskom području sve su sušniji uvjeti zbog čega je ono još osjetljivije na sušu i šumske požare. Sjever Europe postaje sve mokriji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime.

- Ja dolazim iz institucije, Federalnog hidrometeorološgfg zavoda, koja se bavi, između ostalog, klimom i klimatskim promjenama sa stanovišta praćenja, proučavanja i analize budućih scenarija. Mi smo institucija koja je prva stepenica svima ostalim koji se bave ovom problematikom. FHMZ već 130 godina sistematski mjeri i osmatra meteorološke element i pojave, na osnovu čega pravimo stručne analize i iznosimo zaključke ostalim ekspertima koji pokušavaju riješiti problem klimatskih promjena, bilo da se radi o mitigaciji ili adaptaciji na nove uslove - kaže u razgovoru za Source.ba Bakir Krajinović iz FHMZBiH.


"Federalni hidrometeorološki zavod u skladu sa zakonom vrši stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije koji se odnose na razvoj i funkcionisanje meteorološke službe, zatim istraživanje atmosfere, ali i prikupljanje, obrađivanje i objavljivanje podataka iz djelokruga od interesa za Federaciju te vršimo druge poslova u oblasti meteorologije. Zavod izvršava i obaveze vezane za članstvo BiH u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) primjenjujući njene standarde u razmjeni podataka i unapređenju službe", navodi Krajinović.


Stučnjak kada su klimatske promjene u pitanju je Vladimir Đurđević iz Srbije, izmeđuostalog on kaže:

"Mi smo svjedoci sve toplije klime na našem području, te će nam u narednom periodu biti sve više toplog vremena. Toplota se popela za čitav jedan stepen i to je već jedan vid promjena. Vidimo i golim okom neke od novijih karakteristika globalnog zagrijavanja. Na čovjeku je da smanji korištenje resursa koje svakodnevno koristimo - hrana, odjeća, kućne potrepštine,.."

Urbana područja, gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama. Posljedice se najviše osjećaju u mnogim siromašnim zemljama u razvoju. Ljudi koji ondje žive često u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu, a imaju najmanje resursa za nošenje s posljedicama klimatskih promjena, prenose svjetske organizacije.


- Naša misija je osiguranje pravovremenih i pouzdanih podataka, informacija i upozorenja o vremenu, klimi i klimatskim promjenama, vodnim resursima, kvaliteti životne sredine (zraka, vode i tla), seizmološkim i astronomskim procesima i pojavama u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u cilju zaštite života i imovine, osiguranja održivog razvoja, kao i izvršenje međunarodnih obaveza i jačanje međunarodne saradnje. Među glavnim prioritetima je izvještavanja o klimi i promjenama koje su prisutne na našim prostorim - navodi Krajinović da to naglašavaju klimatolozi širom svijeta., naveo je Krajinović.


Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje već je vidljiv - U nekim je regijama povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom. Već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom i prijenosnika bolesti, njavode stručnjaci širom svijeta.


U video-prilogu poslušajte šta je o klimatskim promjenama, u razgovoru za Source.ba rekao poznati srbijanski klimatolog Vladimir Đurđevič.


(Amer Mujezinović)