Za portal Source.ba savjete o zdravijem i ljepšem ljetu dali su Amela Ivković  O'Reilly, Ajla Dorfer i Haris Faladžić. Nutricionistkinja Amela Ivković  O'Reilly izdvojila je neke od savjeta za zdravije ljeto:


1. Počnite sa ljetnjim čišćenjem i "obojite" kuhinju namirnicama živih boja i pokušajte ograničiti prerađenu hranu;  2. Vježbajte pripremu obroka. Priprema obroka može biti sveti gral kada je u pitanju postizanje zdravlja  uključujući i ljeto!;  3. Energizirajte se doručkom. Probudite čula i nahranite tijelo svježim okusima osvježavajućeg smoothieja od breskve, maline, bosiljka i orašastih plodova  ili naučite kako pripremiti druge hranjive opcije za smoothie;

4. Održavajte hidrataciju - Iako je održavanje hidratacije potrebno tokom cijele godine, odgovarajući unos vode ne može biti dovoljno naglašen tokom vrućih, ljetnih dana. Izlaganje suncu  može uzrokovati znojenje tijela i gubitak bitnih tekućina, što predstavlja opasnost od štetne dehidracije i toplotnih udara,  5. Dopunite elektrolite - Osim hidratacije vodom, elektroliti se moraju nadopuniti i kako bi se smanjio rizik od opasnih disbalansa. Natrij, kalcij i kalij glavni su elektroliti izgubljeni znojem i mogu se dobiti iz  cjelovite hrane poput banana, grožđica, krompira, špinata.


6. Konzumirajte ljetne proizvode - Promjena godišnjih doba nudi različite sezonske proizvode. Iskoristite toplo vrijeme u svoju korist i redovno odlazite na lokalnu pijacu;  7. Jedite  na ribu. Uživajte u svježoj ribi koja se nudi tokom ljetne sezone. Ne samo da je riba bogata proteinima i zdravim mastima, već je i lagan i niskokaloričan način da budete zadovoljni. Uz njihovu najpriznatiju ulogu u smanjenju rizika od srčanih oboljenja, njihov protuupalni  efekat  može umanjiti  mogućnost od  opeklina od sunca.


Otišli smo za vas, bar ovako virtualno, do Konjica grada koji je jedan od najljepših u BiH, a nudi i divne čari nezaboravnog raftinga na rijeci:

- Za one hrabrije koji vole adrenalin, rafting kroz netaknute ljepote bh. prirode je nezaboravan doživljaj, a ako prolazite ili posjećujete Konjic, jedna od aktivnosti koju ne smijete propustiti je definitivno – rafting. Iskustvo kao nijedno drugo, mnogo prirodnih izvora, malih vodopada, i malih plaža za relaksiranje, kazao nam je Haris Faladžić, licencirani skiper iz Konjica.


Ajla Dorfer, Regionalna programska direktorica ispred inicijative za šumarstrvo i okoliš - "fea", dala nam je nekoliko smjernica zašto baš ove vrele ljetne dane provesti u nekoj od mnogobrojnih šuma na teritoriji Bosne i Hercegovine:

- Kažu da i ptice na grani znaju da nam šume pružaju sve: pored toga što nam daju drvne i nedrvne proizvode i sirovine one doprinose smanjenju efekata zagađenja zraka i tla, pročišćavajući prašinu, dim i različite supstance istovremeno povećavajući količinu kisika i ublažavajući klimatske ekstreme. Mikroklima šumskog ekosistema veoma se razlikuje od klime izvan istog.", navodi Dorfer te dodaje i ovo:

"Mikroklimatska regulacija veoma je važna usluga ekosistema ili funkcija šuma a koju obezbjeđuju pojedinačna stabla, sastojine i ekosistemi. Šuma ublažava klimatske krajnosti, olakšava  adaptaciju na klimatske promjene, i vrlo učinkovito utječe na onaj prostor u kojem raste te na susjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore. Urbane šume ublažavaju efekte takozvanih urbanih toplinskih otoka. Mikroklimatski efekti u šumskim ekosistemima ponekad mogu postati ključni za održanje poljoprivredne proizvodnje, posebno gdje su šumska područja locirana blizu poljoprivrednih zemljišta.  Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha osigurava bolju izmjenu zraka i sprječava pojavu hladnih zračnih strujanja.", naglašava Dorfer.

- Što je površina šume veća, njen je klimatski utjecaj značajniji a povoljan klimatski utjecaj šume, posebno ako se radi o šumi veće površine od 1.000 ha, osjeća se i do 60 km udaljenosti od njenog ruba/granice. Srednje minimalne temperature zraka tijekom zime su nekoliko Celzijusovih stepeni više nego u susjednom polju, dok su srednje maksimalne temperature niže u šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju. Stoga u vrelim ljetnjim danima pozivamo vas da pobjegnete u šumu a kada jesen dođe učestvujete u sadnji drveća i podizanju novih šuma za dobrobit svih nas!, završne su riječi ove stručnjakinje.



Na kraju teksta i svih ovih detalja poruka je da maksimalno iskoristite sve prirodne resurse Bosne i Hercegovine na pravi način, ovoga puta kao oazu za osvježenje i bijeg od vrelog toplog ljetnog vremena. Temperature rastu, bilježe se rekordi u BiH, tako da pazite se i redovno unosite tekučinu u organizam.



(Amer Mujezinović)