U nekoliko gradova Evrope trenutno se održavaju protesti, protiv vlasti, protiv poskupljenja, protiv svega što im otežava živote.

Pariz, Francuska

Ljudi u Francuskoj protestuju zbog  cijena dizela, što je najčešće korišteno gorivo u francuskim automobilima.

Prošle godine, cijena dizela je porasla za oko 23%. Cijene su porasle zbog poreza koji je uveo francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova vlada.

Ovi protesti se malo razlikuju od mnogih koji se dešavaju, jer nemaju jasnog i određenog lidera. Reporterka BBC-a Lucy Williamson je kazala: Ovo je protest bez zvaničnog lidera, bez nacionalne organizacije, koju ne vodi nijedan sindikat ili politička partija. Međutim, istraživanje anketne agencije Elabe pokazalo je da skoro tri od četiri francuska glasača odobravaju proteste, dok više od polovine ljudi koji su glasali za Macrona, također podržavaju proteste.

Ljudi koji protestuju, poznati su kao ''Žuti prsluci'' (Gilets jaunes), s obzirom na to da prilikom protesta nose žute prsluke. Ovo je izabrano kao simbol za proteste, jer u Francuskoj svi vozači moraju imati žutu jaknu u svom slučaju saobraćajne nesreće.

Veliki broj demonstranata je blokirao puteve, te na taj način izražavaju frustracije zbog situacije u državi. Protesti su uglavnom bili mirni, osim nekoliko situacija u Parizu, gdje je povremeno dolazilo do sukoba.

Šta kaže vlada?!

Na samom početku, predsjednik Macron je branio svoj stav o povećanju cijena dizela, rekavši kako je to prijeko potrebno, kako bi se riješilo globalno zagrijavanje. Kazao je da će do 2022. zatvoriti sve elektrane na ugalj, zajedno sa svim nuklearnim postrojenjima.

Ipak, vlada je sada rekla da će smanjiti porez na gorivo. Ali protesti se i dalje nastavljaju. Demonstranti sada traže nove plate, niže poreze...

Belgija, Holandija

U Belgiji, građani su izašli na ulice kako bi tražili smjenu premijera Charlesa Michela, te su po ugledu na učesnike Žutih prsluka u Parizu, probijali barikade.

Demonstranti u Briselu su bacali kamenje, saobraćajne znakove, baklje i ostalu pirotehniku na policiju koja je blokirala pristup administrativnom centru Evropske unije. Protesti su počeli na različitim lokacijama u gradu, a demonstranti su se kretali prema tzv. evropskoj četvrti.

Također, protesti su zabilježeni i u nekoliko holandskih gradova. U Rotterdamu je nekoliko stotina demonstranata u žutim prslucima pjevalo u centru grada i dijelilo svijeće prolaznicima. Na mirnim demonstracijama ispred holandskog parlamenta u Haagu okupilo se stotinjak demonstranata, a kako je javljeno, u Amsterdamu je bilo i dvoje uhapšenih.

Nakon ovih protesta, agencije su kazale kako im razlozi za proteste nisu sasvim jasni:

"Ni Belgija, ni Holandija nisu predložile povećanje poreza na gorivo, što je bio katalizator masovnih i nasilnih demonstracija u Francuskoj u posljednjih nekoliko sedmica".

Budimpešta, Mađarska

Hiljade Mađara demonstriralo je u Budimpešti protiv vladinog novog zakona o radu. Nedjeljni protest pod nazivom ''Merry Xmas Mr Prime Minister'', bio je četvrti dan demonstracija protekle sedmice od strane ljevičarskih opozicionih partija, studentskih grupa i civila, koji zajedno vode kampanju protiv vlade Viktora Orbana.

Naime, novi zakon dozvoljava poslodavcima da traže do 400 sati prekovremenog rada godišnje, pa su građani ovaj zakon nazvali ''Zakon robova''.

Vlada Viktora Orbana također se suočila s kritikama zbog nedavno donesenog zakona koji omogućava vladi da uspostavi nove upravne sudove, koji bi nadgledali osjetljiva pitanja, kao što su izborni zakoni, protesti, te pitanja korupcije.

Politička stranka Fidesz je u subotu izdala saopštenje tvrdeći da je:

''Sve očiglednije da su kriminalci bili dio uličnih nemira, organizovanih od strane Sorošove mreže''.

Beograd, Srbija

Proteste u Beogradu smo namjerno ostavili za kraj.

U subotu u Beogradu su već drugu sedmicu zaredom održani protesti ''Stop krvavim košuljama''. Na prvim protestima, skupilo se oko 15.000 građana, dok ih je na drugim bilo još i više.

Nakon prvih održanih protesta, oglasio se predsjednik Aleksandar Vučić, koji je kazao da neće da ispuni nijedan zahtjev, sve da ih se skupi i pet miliona. Na šta je Sergej Trifunović imao zanimljivu opasku – Da se nas skupi pet miliona, ti ne bi bio u prilici da ispunjavaš zahtjeve. Zanimljivo je da je glavni zahtjev da se prestane sa fizičkim nasiljem koje se vrši nad svim neistomišljenicima Vučićeve vlade.

Pored toga, još jedna zanimljiva činjenica je da već 10-ak dana nakon prvih protesta, još ne postoji zvaničan broj koliko se ljudi skupilo tada. Vrlo interesantno s obzirom na to da je Nebojša Stefanović rekao da ih nije bilo više od 1500, 1600, ali da postoje nadležne službe, koje su trebale objaviti zvaničan broj. Vučić je imao još simpatičniju tezu – Da se demonstranti uvijek slikaju u pokretu, a  uz to još u zimskim jaknama, jedan čovjek tako zauzima četiri, pet metara kvadratnih, a nama se čini kao da ih je milion. Zašto nema zvaničnog broja, Vučić&co?

Kako su najavili organizatori, protesti se nastavljaju i iduće sedmice. U šta zaista nije teško povjerovati kada se radi o Srbiji. Dovoljno je da se sjedimo kako je sa vlasti otišao Slobodan Milošević.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

U Sarajevu, ali i u još nekoliko gradova Bosne i Hercegovine, protesti nisu održani. Neučesnici ne-protesta su poslali vrlo jasnu poruku – Kod nas cvjeta cvijeće. Nama je dobro. Boli nas ba briga za sranja u Ruandi, a boli nas briga i za ova naša!

(Amila Alijagić)