Kavazović je poručio kako svijet danas karakteriziraju ekstremna borba za preživljavanje, pohota i pohlepa kojima nema kraja, te dodao kako su u manjini oni koji uspijevaju postići mjeru i ravnotežu na svom životnom putu.

„Naravno, taj put je težak i trnovit, traži ustrajnost i žrtvu, duhovno viteštvo u kojem će biti i poraza i pobjeda... S tim u vezi, više je nego inspirativan kur'anski poziv: 'A onome ko se pred Gospodara svoga stati bojao i strasti se suzdržavao, Džennet će boravište biti sigurno.' Ovakvo duhovno putovanje, kakvo smo upravo iskusili u ramazanu, potrebno nam je i poslije ovoga mjeseca“, poručio je Kavazović.

- Zajednicu određuje duh stasao u vjeri i jeziku -

Ozareni bajramskom radošću, koja ispunjava domove, avlije i lijepu domovinu, „valja nam misliti o biću našeg naroda i njegovoj budućnosti“, rekao je Kavazović dodavši kako „život ima svoje zahtjeve; on hoće da raste i da se razvija. Isto je i sa zajednicom i narodom. Svaka generacija je održavala svoj duhovni hod, ostavljala svoj biljeg na tlu i svoj zapis u vremenu“. 

„Zajednicu određuje duh koji je stasao u vjeri u Boga i jeziku predaka, kojim su se prenosile tajne i vrijednosti prošlih vremena. Na tim vrijednostima smo i mi gradili naše zajedništvo. Ako ova generacija ne ostavi iza sebe svoj duhovni miraz, pitam se od čega će živjeti sljedeća. To bi trebalo da bude briga umnih ljudi u našoj zajednici.“

U vezi sa kritikama na račun „naših vjersko-tradicijskih formi i običaja“ koje se čuju ponekad, poručio je kako se niko pametan se ne odriče blaga koje su mu ostavili njegovi roditelji, jer "nije razumno svoje nuditi budzašto, a tuđe plaćati po visokoj cijeni“.

„Ko ne zna izgraditi most iznad provalije neka ne ruši ono što je prije njega izgrađeno da bi ljudi prelazili na drugu stranu, kretali se i napredovali“, rekao je reis Kavazović, dodavši: „Često nam se pod imenom islama nameću nama nepoznata i daleka učenja i forme, za što se nude upitni argumenti. Zato pozivam naše mladiće i djevojke da se posvete izučavanju islamske tradicije u Bosni i da svoje vrijeme ispune radom, naukovanjem i istraživanjima. Neka znaju da mi nismo repa bez korijena, niti zajednica neukih i neodgovornih koji su olahko i napamet usvajali ono što nam se danas često osporava. Naša tradicija ima svoje temelje u Kur'ani Kerimu i Vjerovjesnikovom sunnetu.“

Upozorio je kako treba biti strpljiv i praštati, jer su to plemenite osobine kojima svaki mudri čovjek treba da teži.

„Istrajavati u poricanju grijeha, u nepravdi i zulumu, oholost je, teže je i od samog počinjenog grijeha. Kajanje je temelj vjere i u njemu se ogleda zdrava ljudska priroda. U kajanju je spas duše nakon njena posrnuća. Tamo gdje nema kajanja nastupa šejtanovo carstvo oholosti, poricanja, nesreće i ništavila“, kazao je Kavazović u bajramskoj hutbi.

Podsjetio je kako se sretna i napredna društva snažno zalažu i bore protiv diskriminacije i nepravde među ljudima, dodavši kako to moraju znati oni koji su ponijeli odgovornost da upravljaju zemljom. Upozorio je na gruba kršenja temeljnih ljudskih prava i identiteta jednog naroda.

„Postoji li danas u Evropi područje u kojem se na tako grub način vrši nasilje nad djecom, kao što se to čini u Bosni i Hercegovini? Duboko vjerujemo da je to pravo dato po Božijoj volji i odredbi i prirodno je pravo za sve ljude. Zbog toga nam je teško razumjeti nagon da se drugima čini zlo i nepravda. Pozivam odgovorne da u ime Boga odbace zlo i nasilje nad djecom u cijeloj zemlji“, kazao je reis IZ-a u BiH.

Dodao je kako bi „svi dobronamjerni ljudi bi morali dići svoj glas i osuditi nasilje nad djecom“.

- O zločinima se ne smije šutjeti -

Dio bajramske hutbe reis Kavazović posvetio je Srebrenici, u kojoj će i ove godine 11. jula biti obilježena godišnjica genocida nad Bošnjacima počinjenog 1995. godine i organizovana kolektivna dženaza i ukop žrtava tog zločina.

„Nasilje nad ljudima je zlo, a nasilje nad djecom je najveće zlo koje se može počiniti. Hoćemo li šutiti o njemu? Možemo li pristati na to da se negira nevino ubijen čovjek i dostojanstvo što mu pripada; da ga se učini mrtvim robljem, da se negira žrtva i veliča zločin, da se o svemu šuti, nijemo, bez morala i odgovornosti? Hoćemo li ponovo posmatrati dok ih mrtve negiraju i odvode iz našeg sjećanja? Zar o tome neko od nas smije šutjeti? Zar Srebrenica nije naša najveća bol i naše trajno sjećanje? Ili – zar ne bi trebala biti i bol cijeloga svijeta? Zlo je zlo, ono mora biti imenovano i osuđeno i s njim se nije moguće pomiriti... Žrtva u Srebrenici se mora poštovati, nju se ne smije negirati niti nad njom vladati. Oni koji to zagovaraju, opravdavaju zločin“, poručio je reis Husein ef. Kavazović.

U hutbi je također poručio muslimanima da žive u miru, čine dobro, ne ogovaraju i ne šire neistinu.

„Nemojte nikada uzurpirati pravo drugoga i ne ugrožavajte ljude i njihovu imovinu“, rekao je.

- Odgajati djecu u dobroti i ljubavi -

Roditeljima je poručio da brinu za svoju djecu, da ne zanemaruju kućni odgoj koji, kazao je, ništa ne može zamijeniti: „Važno je da u svojoj djeci probudite dobrotu i ljubav za druge ljude; da budu marljivi i odgovorni u ispunjavanju obaveza i zadataka.“

Živite u miru sa svojim komšilukom, komšiluk je najvažnija zajednica ljudi, poručio je reis: „Bajram je prilika da podijelimo svoju radost s komšijama, da ih ugostimo i pokažemo poštovanje i toplinu. Odgajajmo svoju djecu da vole i poštuju komšije, jer je dobar komšija naš bližnji, kako nas je učio Vjerovjesnik, a.s.“

Sutra, drugog dana Ramazanskog bajrama, koji je u BiH Dan šehida, pozvao je na posjetu šehitlucima i molitve za njihove duše.

Na kraju hutbe, reis Kavazović čestitao je Bajram muslimanima i muslimankama u domovini Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori, riječima: „Bajram šerif mubarek olsun!“ 

(Anadolu Agency)