O svojevrsnom praktikumu koji obuhvata cjelokupan postupak od pokretanja istraga do presuda izrečenih za zločin seksualnog nasilja, osim priređivača publikacije, govorili su ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer, šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Jonathan Moore, v.d. glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Gordana Tadić i predsjednik Međunarodnog udruženja tužitelja Gerhard Jarosch.

Istaknuli su da publikacija, odnosno njen prijevod na domaće jezike, svjedoči o razmjerama i prirodi zločina, odnosno ogromnom broju slučajeva silovanja, ali i o hrabrosti i predanosti žrtava, bez čijih svjedočenja procesuiranje tih predmeta ne bi bilo moguće.

Radi se o, kako je rečeno, osjetljivoj temi i specifičnom obliku ratnih zločina, koji ostavlja trajne posljedice po zdravlje žrtava sistematskih silovanja, njihov porodični i lični život, a koje su usto izložene i svojevrsnoj stigmatizaciji.

Stoga, svi govornici insistiraju na kontinuitetu u procesuiranju tih teških zločina u sklopu pravosudnih institucija zemalja regiona i nakon zatvaranja MKCJ-a krajem godine, a sve radi postizanja pravde i sankcioniranja odgovornih.

Uz uvjerenje da će predstavljena publikacija pomoći istražiteljima i tužiteljima u radu na predmetima seksualnog nasilja, istaknuta je važnost znanja i iskustava stečenih u sklopu MKSJ-a i njihovog transfera na pravosudne institucije u zemljama regiona.    

U sklopu ove sesije emitirana je videokompilacija pod nazivom „Glas žrtava“, a čiji sadržaj čine potresna svjedočenja žrtava seksualnog zlostavljanja.   

Predstavljanju publikacije prethodio je panel posvećen naslijeđu pravosuđa u odnosu na rodna pitanja, a u sklopu kojeg je vođena diskusija o tome na koji su način žene doprinijele tranzicijskoj pravdi, odnosno pravosudnim procesima, uključujući raziličite kontekste i uloge, s akcentom na iskustvo i doprinos žena kao svjedokinja, sutkinja, istražiteljica, analitičarki, tužiteljica...

Posebna pažnja posvećena je evoluciji sudske prakse MKSJ-a u vezi sa seksualnim i rodno zasnovanim nasiljem, te primjeni te prakse u nacionalnim jurisdikcijama, uključujući i pitanja zaštite svjedoka i žrtava, kao i pristup pravosuđu, odnosno kompenzaciji/reparacijama.

Posljednji panel, planiran za prvi dan konferencije o naslijeđu MKSJ-a, posvećen je vansudskom naslijeđu, a tiče se pitanja u kojem opsegu pravosudne institucije mogu doprinijeti procesu suočavanja s prošlošću i tranzicijskoj pravdi, odnosno miru i pomirenju u postkonfliktnim društvima.

Neka od pitanja iz ovog domena odnose se na značaj memorijalizacije u borbi protiv poricanja, izgradnju mira i jačanje vladavine prava te recepciju suđenja u medijima, obrazovanju i umjetnosti, kao i na jačanje inicijativa civilnog društva u vezi s odgovornošću i pomirenjem.

Konferencija „Dijalozi o naslijeđu MKSJ-a“ nastavlja rad sutra u sklopu panela u čijem će fokusu biti diskusije o različitim aspektima operativnog naslijeđa, naslijeđa u vezi s odbranom i pravičnim suđenjima, te iskustva svjedoka i historijsko naslijeđe. U međuvremenu, planirani su i brojni prateći događaji u čijem su fokusu obnova kulture mira, predstavljanje regionalnih outreach projekta i drugih inicijativa.

Ova je konferencija u glavnom gradu BiH okupila predstavnike nacionalnih pravosuđa, žrtava, mladih, pravnike, novinare, političare, predstavnike nevladinih organizacija, akademske zajednice i druge predstavnike civilnog društva iz država nastalih na području bivše Jugoslavije, kao i međunarodne stručnjake, te sudije i zaposlenike MKSJ.

Prema najavi organizatora, konferencija će rezultirati usvajanjem rezolucije koja će sadržavati zaključke i preporuke i biti okvir ili polazište za buduće debate o naslijeđima međunarodnih sudova i tribunala, uključujući i razmjenu iskustava između nacionalnih i međunarodnih jurisdikcija (sudskih nadležnosti).

(Fena / Haris Ahbabović)