Ističe kako je postignut visoki stupanj konsenzusa u vezi s osnovom i okvirom za definiranje proširene kaznenopravne nadležnosti Suda BiH, a poštujući ustavno uređenje zemlje.

-Veliki posao urađen je od svih sudionika kako bi bilo moguće pričati o prijedlogu stručnjaka TAIEX-a kao polaznoj osnovi. Zajednički je stav da se ovo pitanje propiše u organizacijskom zakonu, kao što je Zakon o sudovima, iako je bilo i prijedloga da se to radi kroz materijalno-pravne odredbe – izjavio je za Fenu ministar Grubeša.

Kada su u pitanju neusuglašene odredbe Zakona o sudovima BiH,  posebno izdvaja onu koja regulira proširenu kaznenopravnu nadležnost. Pojašnjava da Sud BiH ima svoju nadležnost da sudi za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom BiH, a ovdje se radi o proširivanju te nadležnosti na djela koja nisu propisana državnim, nego zakonima entiteta i Brčko Distrikta.

-Zbog pravne sigurnosti u državi i zbog sudaca koji će suditi ovakve slučajeve nužno je jasno utvrditi kada je koji sud nadležan. Nitko ne dovodi u pitanje kvalitetu rada i profesionalnost entitetskih sudova. Radi se o definiranju protupravnog ponašanja koje bi pod određenim zakonom utvrđenim uvjetima, bilo da se radi o ozbiljnosti kaznenog djela koje za posljedicu ima povredu međunarodnih obveza BiH ili nekim drugim o kojima se još trebamo dogovoriti, umjesto da sudi entitetski sud sudio Sud BiH – navodi.

Po njegovm riječima, nužno da se svi akteri strukturalnog dijaloga kreću u okvirima postavljenim člankom 83. Sporazuma o EU, jer ćemo usklađivanjem svog zakonodavstva sa standardima  i principima EU, osigirati brže euroatlantske integracije.

-Neizmjeran je doprinos Europske komisije u dijalogu i postizanju kompromisa, ali je sva odgovornost na domaćim političarima koji se trebaju dogovoriti o ključnim stvarima. Ovdje nema poraženih i pobjednika, jer nam je Europa zajednički cilj – kaže Grubeša i dodaje kako je i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović dao  doprinos podržavajući na nedavnim susretima s europskim dužnosnicima napore načinjene u okviru Strukturalnog dijaloga i kompromis koji za cilj ima jačanja pravne države.

(FENA/Merima Druškić)