Završio je filozofiju na Univerzitetu „Ćiril i Metodije“ u Skoplju. Osnivač je i ravnatelj „Liberta“ Instituta. Dobio je nekoliko nagrada od State Departmenta za svoj specijalizirani rad na terenu. Dobitnik je ovogodišnje značajne nagrade „Ambasador znanja“.

Bio je specijalni savjetnik ministra u Ministarstvu unutrašnjih poslova Vlade Republike Makedonije, zatim i politički savjetnik ministra odbrane Makedonije.

Radio je sa Američkom ambasadom u Skoplju, gdje je služio kao osobni asistent i stručnjak za medije dvjema američkim ambasadorima. U razdoblju od 2002. do 2005. bio je portparol Evropske unije - Evropske agencije za obnovu u Skoplju. Radio je i za Misiju OESS-a u Makedoniji i Saboru Republike Makedonije. Važi kao čovjek koji ima izuzetna iskustva i znanja po pitanju evropskih integracija. Sve to pokazuje velike razloge zašto ga je u svojoj Vladi želio premijer Zoran Zaev.

U intervjuu za agenciju Patria govori o budućoj saradnji sa bosanskohercegovačkim vlastima, budućnosti i perspektivama BiH i Makedonije, zajedničkim projektima dvije zemlje, ali i o tome kako su Socijaldemokrati za samo nekoliko mjeseci uspjeli stabilizirati Makedoniju, o kojoj se govorilo čak da je i pred raspadom zbog visokih međuetničkih tenzija.

Šta bi trebao biti rezultat ove posjete Bosni i Hercegovini premijera Zorana Zaeva i članova vaše vlade? Koliko Makedonija i BiH imaju zajedničkog?  

U Sarajevu je bila velika delegacija iz Makedonije. Potpisana su dva ugovora, jedan je ugovor o saradnji u poljoprivredi, drugi je iz oblasti kulture. U septembru očekujemo da sklopimo još dva ugovora o saradnji, prije svega o obostranom priznavanju vozačkih dozvola i putovanju građana između Makedonije i BiH samo sa ličnim kartama.

Pričali smo i o otvaranju avionske linije Skoplje – Sarajevo do kraja ove godine. Očekujemo da će stvari krenuti naprijed.

Bosna i Hercegovna i Makedonija imaju odlične političke odnose. Ne postoje nikakva otvorena pitanja, pa nam ostaje da radimo na što boljoj ekonomskoj saradnji.

Ono što je prije nekoliko dana bio zaključak u Trstu, tokom skupa o regionalnoj saradnji, mi to danas ostvarujemo u praksi, time što počinjemo sarađivati sa zemljama u okruženju.

Vlada Zorana Zaeva u kojoj ste ključni ministar, radi, koliko znamo, odličan posao u euroatlantskim integracijama. Koliko je Makedonija blizu Evropske unije i NATO-a? Koliko na tom putu možemo koračati zajedno i pomagati se?

Premijeru Denisu Zvizdiću smo prenijeli ohrabrenje i podršku za put Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a i EU-a, i svakako ohrabrenje za odgovaranje na Upitnik Evropske komisije kako bi Bosna i Hercegovna ubrzo dobila i kandidatski status i polako ušla u proces integracije u punopravno članstvo EU.

Mi u Makedoniji imamo plan 3:6:9. To je jedan dinamičan intenzivan reformski plan koji uključuje šta ćemo uraditi u prva tri mjeseca, šta u prvih šest, a šta u devet mjeseci. Taj plan naše vlade smo prezentirali i komesaru za proširenje Johannesu Hahnu  i  predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini. To su reforme prije svega u pravosuđu, u medijima, javnoj administraciji, bezbjednosti. Imali smo problem unatar tajne policije, čiji je rezultat bio prisluškivanje 20.000 građana Makedonije. Ona je bila politizirana i mi sada želimo reforme u tom segmentu. 

Dok gospodin Zaev i vaše demokratske snage nisu preuzeli vlast sve vrijeme govorilo se o ratu u Makedoniji. Bilo je ružnih najava da će se neke države raspasti, pa su dežurni neprijatelji navodili Makedoniju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu. Pobjeda demokratije  u Makedoniji, mišljenje je u BiH, stabilizirala je čitav Balkan  i dala mu neku novu perspektivu.           

Mi smo bili u političkoj krizi dvije i pol godine. I to se završilo formiranjem nove vlade. Nažalost, 27. april je bio težak dan za makedonsku demokratiju i parlamentarizam. Tada je bila napadnuta naša poslanička grupa. To je bio jedan sraman čin sada već opozicione VMRO-DPMNE u Makedoniji. Gledali smo linč budućeg premijera, linč predsjednika Parlamenta, koji je bio u tom trenutku u toj sali, gledali smo otvoreni linč poslanika. To je jedna loša historija, "Crni četvrtak" kako smo ga mi nazvali. Nadamo se da se neće ponoviti, ali ga nećemo zaboraviti.

Dolaskom nove vlade u Makedoniji primjetno je da se stabilizira i nacionalno pitanje, koje je bilo konstantno napeto, govorilo se i o mogućnosti eskalacije. Stekao se dojam da to neko potencira čak i iz tadašnje vlasti. Sada se to smirilo, krenuli ste u sasvim drugom smjeru? Je li to najveći uspjeh vaše vlade?

Po prvi put u ovih 25 godina partijskog života u Makedoniji, na izborima 2016. su Albanci u velikom broju glasali za Socijaldemokrate. Ja sam Albanac, i ministar u ovoj vladi i to na prijedlog Socijaldemokrata. Na ovim izborima oko 50.000 albanskih građana su glasali za Socijaldemokrate, jer smo ponudili plan za bolji život u Makedoniji. Ponudili smo da razvoj Makedonije mora biti ravnomjeran, i tamo gdje žive Makedonci i tamo gdje žive Albanci, i Bošnjaci, i Srbi i Vlasi i Romi, svi ostali. Mi smo uradili program jednog društva, bez obzira na etničku ili vjersku razliku. To je taj iskorak koji smo napravili i mi nastavljamo raditi na tome kako bi integrirali državu i njene građane u jednu normalnu demokratsku zajednicu. Mislim da države kao što je Makedonija ili Bosna i Hercegovina, koje su multietničke, i poslije svega što su prošle, poslije ratova i konflikata, sada mogu biti dobar primjer međuetničke saradnje. I mi u Makedoniji i vi u Bosni i Hercegovini  smo iskusuli na svojim leđima šta znači imati problem, i sada znamo koliko vrijedi da se borimo da se to više nikada ne ponovi.

Koliko su mediji slobodni u Makedoniji? Koliko ih je politika zloupotrebljavala?

Proteklih 11 godina jedan dobar dio medija su bili partijski mediji bivše vladajuće stranke, koji su bez argumenta kritikovali nepodobne. Stvorena je vrlo negativna atmosfera u makedonskom društvu. Zbog toga radimo na tome da medijima, kao korektivnom faktoru društva, ostavimo slobodu i nezavisnost i da više nikada ne budu pod bilo kojim partijskim utjecajem. Želimo to radi budućnosti građana Makedonije.

Koliko je brojna a koliko ekonomski snažna makedonska dijaspora? Koliko ona može pomoći Makedoniji i svojim zavičajima? 

I naša i dijaspora BiH su ogromne. Nažalost, mi nemamo precizne, konkretne brojke koliko je to ljudi. Na sastanku sa bh. ministricom Semihom Borovac u Sarajevu smo već govorili o mapiranju te dijaspore, kako bi taj potencijal mogli iskoristiti maksimalno, u kulturi, u ekonomiji, obrazovanju, naučnim istraživanjima i tako dalje.

Ko god danas kaže da može da prekine migracije ne govori istinu. Ovo je svijet globalizma, pa imamo migracije iz siromašnijih zemalja u bogatije, ali i iz bogatih u još bogatije. To je prirodan proces.

Možda mi nećemo uspjeti da vratimo ljude u zemlju, ali kada im mapiramo mjesto življenja, kada znamo šta rade, možemo u određenom trenutku da iskoristimo njihove kapacite, prije svega intelektualne, profesionalne, a u nekoj mirnoj budućnosti i da otvorimo mogućnost invenstiranja u infrastrukturu i razvoj.

(Patria / Haris Ahbabović)