Nakon genocida u Srebrenici Alić je kao prognanik živio i školovao se u Banovićima, a nakon toga u Sarajevu upisuje Pravni fakultet. Kao student, kaže, nije razmišljao o povratku u Srebrenicu, ali se nakon završetka studija i položenog pravosudnog ispita odlučio vratiti.

- Povratak u Srebrenicu je 2008. bio intenzivan i samim tim pojavila se potrebama za kadrovima. Određeni broj mojih prijatelja s kojima sam studirao došli su u Srebrenicu, a kada sam ih posjetio vidio sam da ljudi sasvim normalno rade i žive. Tada sam poželio da se vratim - ispričao je Feni Alić.

Zaposlio se u Općini na poslovima pravnog zastupnika, a potom je obavljao i brojne druge poslove u toj lokalnoj upravi, iako se uvijek vidio isključivo u pravosuđu. Tako se 2012. prijavio na javni poziv u Osnovnom sudu u Srebrenici i ispunio sve potrebne zakonske uslove te ga je Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenovalo za sudiju u Osnovnom sudu gdje od 2016. godine obavlja dužnost predsjednika.

- U Srebrenici u pogledu sigurnosti nema nikakvih problema, nemaju ni građani jer kroz posao koji radim to znam. Trebalo je mnogo uraditi da se ljudi slobodno kreću i slobodno izražavaju, da rade svoje poslove i da nemaju nikakav strah. Imovina ljudi je zaštićena, osnovna ljudska prava su zagarantirana. Predmeta koji se odnose na slučajeve počinjene iz nacionalne ili vjerske pobude nema i s te strane sam zadovoljan - istakao je Alić.

Kaže da je određene nedostatke u gradu svjesno prihvatio, ali smatra da postoje neke druge stvari koje su bolje nego na nekom drugom mjestu zbog kojih je odlučio da se vrati u svoj rodni kraj.

- Srebrenica će uvijek u cijelom svijetu privlačiti pažnju zbog svoje teške ratne prošlosti i mi koji živimo tu uvijek ćemo nositi to breme. Međutim, vremenom stvari postaju jasnije, situacija se popravlja, ali uvijek može biti bolje - naglašava on.

Navodi da Osnovni sud u Srebrenici ima veliku tradiciju, pokriva jako osjetljivo područje i ogromnu teritoriju koja je u prošlom rata najviše stradala i sve to, ocjenjuje, utiče na rad pravosuđa.

-Ovo je mjesto gdje je počinjena velika nepravda, i svi građani bez obzira na nacionalnost su preživjeli određenu nepravdu i svi traže pravdu. Sada je sud taj koji treba da pruži pravdu i u tom pravcu ovaj sud i usposlenici nastoje poboljšati rad i odgovoriti tom izazovu. Nekih velikih problema u funkcionisanju nema, a određene tehničke stvari trudimo se da popravimo. U ovoj godini smo jako dobro radili. Sve sudije ovog suda su prebacile normu i to je velika stvar. Tokom godine smo uradili mnogo predmeta, teških slučajeva je ostalo iza nas i zadovoljan sam radom - potcrtao je Alić.

Posao sudije je, objašnjava, jako složen, sudija mora pokazati visoke moralne vrijednosti i u jednoj maloj sredini je to veliki izazov, ali da bi radili ovaj posao, kako poručuje, morate ga voljeti.  

Komentirajući odluku Suda u vezi sa izučavanjem bosanskog jezika, Alić napominje da je bio sudija u tom predmetu i donio prvostepenu odluku te da će u narednom periodu taj predmet biti dostavljen drugostepenom sudu na odlučivanje.

-Pitanje diskriminacije bez obzira na šta se odnosi je na neki način novina u pravnom sistemu BiH i o tome postoji zakon na državnom nivou i na osnovu njega smo radili. S obzirom na to da je to predmet koji nije završen, nego je donesena prvostepena odluka, izjavljene su žalbe i predmet će u narednom periodu biti dostavljen drugostepenom sudu koji će donijeti svoju odluku. Nama je drago da smo taj predmet riješili, jer radilo se o složenom slučaju za koji je trebalo provesti mnogo dokaza. Najvažnije da smo ga završili i strankama omogućili da idu dalje, da ostvaruju svoja prava. Vidjet ćemo šta će dalje biti - zaključio je Alić.


(Fena/Admir Oručević)