Predsjednik Organizacionog odbora "Igmanski marš 2018." Ibrahim Durmo kazao je Feni da interes za tu manifestaciju raste, iz godine u godinu, te je prerasla u međunarodnu. Tradicionalno dolaze antifašisti iz država bivše Jugoslavije, ali i Austrije, Italije, Rusije…

- Na Igmanu i ove godine, sudeći po najavama, očekujemo veliki skup antifašista odakle će biti poslana poruka narodima u BiH i okruženju da je Sarajevo antifašistički grad, da antifašisti BiH i regije neće dozvoliti najezdu fašizma koji se javlja u regiji pa i svijetu. Na ovogodišnjoj manifestaciji očekujemo više od 20.000 posjetilaca - kazao je Durmo.    

Naglašava da se privode kraju posljednje pripreme. Očekuju da će ih i vrijeme poslužiti, a udruženja iz Hadžića i Ilidže spremna su da u slučaju potrebe djeluju na čišćenju terena da bi ta manifestacija mogla biti nesmetano održana.

U skladu s Programom manifestacije na spomeniku na Brezovači bit će položeno cvijeće i formirana kolona koja će ići u pravcu Mrazišta i Velikog Polja, gdje će, također, biti položeno cvijeće na partizanske spomenike i šehidskom mezarju. Centralni događaj bit će upriličen na Velikom Polju, na planini Igman.

Durmo kaže da će i ove godine na "Igmanskom maršu" sudjelovati i Albin Pibernik iz Ljubljane, najmlađi sudionik tog marša 1942. godine. Bit će to, između ostalog, i prilika da se Pibernik susretne s glumcem koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća igrao njegov lik u filmu "Igmanski marš". Program će biti upotpunjen nastupom bh. umjetnika Josipa Pejakovića, a druženje će biti nastavljeno uz vojnički grah i čaj.

Programom je planiran i susret delegacije manifestacije "Igmanski marš", u zgradi Vlade KS, sa ministrom za boračka pitanja Muharemom Fišom, te sastanak predstavnika antifašista regije koji će razgovarati o obilježavanju godišnjice bitaka na Sutjesci i Neretvi. Antifašisti susjednih država zainteresirani su, kaže, za sudjelovanje u organizaciji obilježavanja tih značajnih datuma iz historije. 

U organizaciji međunarodne antifašističke manifestacije "Igmanski marš" sudjeluju i četiri općine (Vogošća, Novi  Grad, Ilidža i Hadžići) kroz koje je (na području današnjeg Kantona Sarajevo) 1942. prošla Prva proleterska brigada u pokretu do istočne Bosne, te Udruženje penzionera vojnih osiguranika u FBiH zaduženo za organiziranje kolone, kao i mnogi drugi. U marševskoj koloni bit će i članovi planinarskih društava i izviđači.

Igmanski marš izveden je u noći 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.


(Fena/Admir Oručević)