U odgovoru zastupniku Arnautu iz Ministarstva vanjskih poslova BiH stoji da Predsjedništvo BiH nije dostavljalo upute o glasanju na ovoj konferenciji, pa je ministar Igor Crnadak obavio direktne konsultacije sa „jednim od članova Predsjedništva BiH“, „od kojeg je saznao da u Predsjedništvu BiH ne postoji kosenzus u vezi s navedenim pitanjima!?“

„Slijedom toga, Amabasadi BiH u Hagu ministar je uputio instrukcije da delegacija BiH bude suzdržana po svim pitanjima o kojima se bude glasalo“, naveli su u odgovoru Arnautu iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Stav Predsjedništva BiH o ovom pitanju Crnadak je zatražio 23. novembra prošle godine.

BiH je na Konferenciji država ugovornica Konvencije o hemijskom naoružanju svojom suzdržanošću bila u društvu Afaganistana, Alžira, Bangladeša, Benina, Butana, Bruneja, Birkine Faso, Jordana, Kameruna, Ekvadora, El Salvadora, Gane, Etiopije, Indonezije, Iraka, Kenije, Libije, Malezije, Monoglije, Nepala, Nigerije, Filipina, Senegala, Šri Lanke, Surinama, Tajlanda, Tunisa i Ugande.

Iz Ministarstva vanjskih poslova navode da ne raspolažu informacijama o negativnim posljedicama po međunarodni ugled BiH nakon ovakvog stava na toj konferenciji.

Ministarstvo vanjskih poslova Predsjedništvu BiH prethodno je dostavilo kopiju pisma britanskog državnog sekretara za Evropu i američki kontinent kojim se od BiH tražila podrška pri glasanju za Nacrt budžeta Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), a nakon što Predsjedništvo nije dostavilo stav o tom pitanju, Crnadak se konsultovao sa jednim od članova Predsjedništva, nakon čega je donio odluku da BiH bude suzdržana tokom glasanja.

Nije pojašnjeno zašto Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije naložilo glasanje po osnovu instrukcije Predsjedništva BiH iz juna 2018. godine, kada je BiH glasala u bloku zapadnih/demokratskih država.

(NAP/Alen Avdić)