17.7.2019. 21:33
0
Pomorsko društvo u BiH uputilo pismo svim poslaničkim klubovima u NSRS
Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini danas je uputilo pismo svim poslaničkim klubovima Narodne skupštine RS-a, a u vezi održavanja sutrašnje sjednice i inicijative. U vezi ove teme Pomorskom društvo može odgovoriti na sva pitanja i nude svoje prisustvo na zakazanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.Pismo prenosimo u cjelosti.
Udruženje Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini je osnovano 2007. godine s ciljem očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te ostvarenje svih njenih prava u Jadranskom moru i pomorstvu općenito, koja joj pripadaju. Neposredni razlog za osnivanje Pomorskog društva je činjenica da je Republika Hrvatska svojim zakonom prisvojila pomorsku teritoriju Bosne i Hercegovine i obalu kopna.

Suverenitet Republike Hrvatske na pomorskoj teritoriji Bosne i Hercegovine Republika Hrvatska donošenjem Pomorskog zakonika proglasila svoj državni suvrenitet na pomorskoj teritoriji Bosne i Hercegovine i obali kopna, na način da su ključne odredbe zakonika za navedeno stanje prepisane iz zakona SFRJ, te je na taj način Republika Hrvatska sebe identificirala kao jedinog nasljednika u ovom dijelu Jadranskog mora isključujući Bosnu i Hercegovinu, u potpunosti. Obala kopna Republike Hrvatske ovdje je utvrđena sa kontinuitetom, bez uvažavanja i iskjlučenja 24 km obale kopna Bosne i Hercegovine i pomorske teritorije Bosne i Hercegovine, a što je jasno umotano u zakonski utvrđeni suverenitet Republike Hrvatske na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, koje dijelom pripadaju Bosni i Hercegovini.

Sljedstveno tome, Republika Hrvatska, već 20 godina, ne želi da ratificira Sporazum o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji su potpisali predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović (Sarajevo 30.7.1999. godine), jer je u suprotnosti sa odredbama Pomorskog zakonika. Nasuprot tome, javno iskazano obrazloženje vlasti Republike Hrvatske o neratifikaciji Sporazuma je izmišljeni spor o dva ostrvčića: Mali i Veliki Školj u smislu da pripadaju Hrvatskoj, a ne Bosni i Hercegovini. Predstavnici vlasti Hrvatske se pred međunarodnim zvaničnicima pozivaju na ovaj Sporazum, iako ga ignorišu i ne priznaju. Retrospektiva i stavovi hrvatskih zvaničnika se najbolje vide u tekstu objavljen pod naslovom „Ritam nesavršenog zločina”od 09. 11. 2018. 

U kontekstu ove strukture potrebno je napomenuti presudu Žalbenog vijeća Haškog tribunala (www.icty.org) od 29. 11. 2017. godine, gdje su jasno opisani ciljevi namjere agresije i udruženog zločinačkog pothvata u smislu pripajanja dijelova Bosne i Hercegovine Republici Hrvatskoj. 

Izgradnja Pelješkog mosta, potreba i ciljevi

Izgradnja Pelješkog mosta je tijesno vezana za namjere i ciljeve Republike Hrvatske, koje su detaljno opisane i utvrđene pomenutom presudom. Iskazano povezivanje hrvatske teritorije na jugu, pored ostalih ekonomičnijih, racionalnijh, uslužnijih i za građane prihvaljivi rješenja (tri puta kraća i četiri puta jeftinija veza), putem izgradnje Pelješkog mosta je samo potrebni izgovor za realizaciju opisanih strateških namjera i ciljeva. Jasno je svima, da bi izgrađeni Pelješki most bio pomorsko dobro Republike Hrvatske sa punim nacionalnim suverenitetom u moru, površini i zraku. To bi, uz navedeno, bio konačni pečat za trajnu promjenu pravnih činjenica i stečenih prava, u ovom dijelu Jadranskog mora na štetu: suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava Bosne i Hercegovine.

Dostavljene informacije međunarodnim zvaničnicima
Navedene informacije u širem i detaljnijem obliku su dostavljene: Evropskoj komisiji, Parlamentu EU, Vijeću EU, Generalnom sekretaru UN..., a zatim Parlamentarcima Republike Hrvatske u EU Parlamentu (11 poslanika), Predsjedniku Sabora i njegovim potpredsjednicima, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, predsjeniku Republike Hrvatske...

Most na Savi kod Gradiške

Ovaj most se nalazi na cesti/koridoru R2a, odnosno E-661, prema UNECE sporazumu od 1972 godine i njegova izgradnja nije niti može biti uslovljena ili ucjenjena bilo čime, jer je to obaveza Bosne i Hercegovine kao i Republike Hrvatske. Predsjednik Društva je bio Predsjenik komisije za pripremu i izgradnju ovog mosta u saradnji sa RH prema Sporazumu dvije države, koji je ratificiran u Sabor odnosno Parlamentu BiH, i može potvrditi da su sve uslovi (glavni projekat i građevinska dozvola) za raspisivanje tendera za izbor izvođača radova bili spremni početkom 2013. godine. Umjesto tendera u Sarajevu se pojavio hrvatski ministar transporta Siniša Hajdaš Dončić koji se sastao sa ministrom Damirom Hadžićem. Iako je ranije najavljivano da će izgradnja početi 2013. godine to je odgođeno, jer je istaknut problem visoke cijene.

Dogovoreno formiranje radnog tijela kako bi bio riješen problem u vezi s razlikom u cijeni izgradnje mosta kod Gradiške.  Ministar Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, (danas predsjenik Narodne skupštine Republike Srpske), koji je bio na sastanku, je izrazio sumnju u ovu visoku cijenu, pa je pozvao Hrvatsku da detaljno provjeri kako je prvobitna cijena izgradnje mosta na Savi kod Gradiške porasla sa 27 na 42 miliona eura.

Most na Savi kod Gradiške nije nikada i ničim bio povezan sa izgradnjom Pelješkog mosta, a pravi razlog zašto Hrvatska nije bila efikasna u vezi ovog mosta Gradiška je očekivani gubitak prihoda (cestarine) između Sl. Broda i Okučana (74 km) na postojećoj autocesti ZG-BG (E-70), nakon izgradnje i puštanja u promet ovog mosta na Savi kod Gradiške. Ovaj njihov stav još uvijek nije potpuno zaključen i moguće su i neke nove varijante, bez obzira što će manje plaćati izgranju mosta nego Bosna i Hercegovina, jer novo tehničko rješenje je sa nižom cijenom zato što je most skraćen sa BiH strane za cijelo inudaciono (plavno) područje, koje će kako je ranije bilo vidljivo, platiti BH strana. Ovaj stav RH prema BiH je jednak stavu Slovenije prema RH.

Bolji poznavaoci prilika znaju da Autoceste Hrvatske nisu mogle otplaćivati iskorištene kredite za izgradnju autocesta, pa su nakon propale monetizacije autocesta, uzeli nove kredite da bi vraćali stare kredite, naravno sa dvostrukim kamatama. 

(NAP/Alen Avdić)
0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.