Ministrica finansija Zora Vidović je rekla na konferenciji za novinare da su najznačajnija povećanja odnose na prihode od doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) za 48,1 milion KM, prihode od indirektnih poreza za 65,2 milion KM i od naknade za priređivanje igara na sreću za 21,7 miliona KM.

Rashodi za lična primanja iznose 844,8 miliona KM i u odnosu na rebalans za 2019. godinu su uvećani za 81,6 miliona KM. Do povećanja je došlo zbog povećanja plaća budžetskim korisnicima u rasponu od pet do 20 posto, u zavisnosti od platnog koeficijenta, kao i planiranog organiziranja Penzijskog plana Vlade, te uvođenja novih budžetskih korisnika u trezor: JZU Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, JZU Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske i Osnovnog suda Šamac. 

Entitetska vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2020.-2022. godina, koji daje pregled sveukupnog okvira i ciljeva politika Vlade, makroekonomskog okvira, fiskalnog okvira, ključnih prepreka za konkurentnost i rast, te definira 18 strukturnih mjera u okviru osam reformskih oblasti. U periodu 2020.–2022. godina očekuje se nastavak stabilnog kretanja privrednog rasta po stopama 3,5 posto, 3,7 procenata i četiri posto respektivno, kao rezultat održivog rasta domaće tražnje, postepenog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija. 

Prijedlogom ekonomskih reformi planirano je jačanje podrške oblasti malih i srednjih preduzeća kroz unapređenje postojeće i stvaranje novih oblika preduzetničke infrastrukture, te uspostavljanje efikasnijeg sistema upravljanja naučnoistraživačkim i inovacionim potencijalom u RS. 

Jedan od glavnih ciljeva politika u narednom periodu ostaje provođenje reforme zdravstvenog sistema i socijalne zaštite, kao i aktivnosti u oblasti povećanja efikasnosti tržišta rada, uključujući reformu Zavoda za zapošljavanje, i unapređenje usklađenosti obrazovanja sa tržištem rada, s ciljem njihove bolje povezanosti, što predstavlja jedan od najozbiljnijih i najhitnijih izazova za zemlju. Bit će nastavljena i druga faza reforme Inspektorata RS i inspekcija svih nivoa vlasti u RS i smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi. 

Entitetska vlada će u narednom trogodišnjem periodu nastaviti s provođenjem reformi u oblasti tržišta energije i transporta, uključujući restrukturiranje ''Željeznica RS''.


(FENA/Amila Alijagić)