Sedam vlada u Bosni i Hercegovini (BiH) je od izbijanja pandemije iz budžetske rezerve izdvojilo 5.688.500 KM za pomoć institucijama koje se bore sa posljedicama širenja coronavirusa, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Bolnice u Travniku, Novoj Bili i Tuzli će ovim novcem kupiti respiratore, djeca iz Posavskog kantona (PK) će dobiti kompjutere kako bi mogla pratiti online nastavu, a bh. građanima koji su se zatekli u Italiji u vrijeme izbijanja pandemije je plaćen povratak u zemlju.

Dvanaest vlada koje su donijele budžete za ovu godinu imaju u rezervi 54,7 miliona maraka. Iznos bi mogao biti i veći jer Kanton 10 još nije javno objavio tek usvojeni budžet. Ovaj novac se čuva za hitne i neplanirane troškove izazvane prirodnim nepogodama, troškove međunarodnih sporova te za finansiranje novih institucija i neprofitnih organizacija.

Vlade i funkcioneri su novac iz budžetskih rezervi ranije dijelili netransparentno, finansirajući stranačke događaje, takmičenja u pečenju janjadi, izbor za Miss BiH te hranu i alkohol.

Vlada Federacije BiH je skoro cijelokupan iznos tekuće rezerve za ovu godinu izdvojila za nabavku respiratora i zaštitne opreme za ljekare. Iznos od 4.950.000 maraka Vlada je dodijelila Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ).

„Potreban nam je veliki broj respiratora i svakako veoma neophodna zaštitna oprema za naše ljekare, jer ljekari nas mogu liječiti dok su zdravi, a da bi bili zdravi moraju imati i zaštitnu opremu“, rekao je direktor FUCZ-a Fahrudin Solak.

Premijer, njegovi zamjenici i Vlada FBiH su prošle godine podijelili skoro 1,9 miliona maraka, a najviše su dobile institucije i nevladine organizacije.

Vlade su nakon izbijanja pandemije posegnule za novcem iz budžetske rezerve kako bi pomogle svojim bolnicama. Najviše novca je izdvojeno za kupovinu respiratora – aparata za vještačko disanje koji su potrebni najteže oboljelim pacijentima.

Vlada Tuzlanskog kantona (TK) je dala 108.000 maraka da bi Univerzitetski klinički centar u Tuzli nabavio ove aparate, a Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) 300.000 maraka za ukupno četiri respiratora za bolnice u Travniku i Novoj Bili.

Prošle godine su premijer, ministar finansija i Vlada SBK zajedno podijelili oko 1,3 miliona maraka iz rezerve i to, uglavnom, pojedincima i institucijama koje se finansiraju iz budžeta. Manji dio su dobile općine za otklanjanje šteta izazvanim poplavama, a novca je bilo i za podršku izboru za Miss BiH.

Među prvim oboljelim od coronavirusa u BiH bila je i starija žena iz Domaljevca. Ona je 15. marta saznala da je zaražena i smještena je u Županijsku bolnicu u Orašju. Vlada PK je brzo izdvojila 60.000 maraka iz budžetske rezerve kako bi pomogla Bolnici i Zavodu za javno zdravstvo.

„Trebali smo hitno reagirati da bi se mogla kupiti sredstva sva ona koja su potrebna bila”, kaže kantonalna ministrica finansija Nada Ćulap.

Vlada PK je novac sa ove budžetske stavke ranije izdvajala i za drugačije slučajeve. Prošle godine je podijelila skoro 170.000 maraka, a većina novca je data udruženjima i sportskim klubovima. Najviše je dobila Radio-televizija Herceg-Bosne koja je u to vrijeme planirala pokretanje programa – 24.000 KM.

Za razliku od njih, Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) je jedna od rijetkih koja ranije nije koristila sredstva iz budžetske rezerve. Ove godine je svih 50.000 maraka koje je imala na raspolaganju dala zdravstvenim ustanovama.

„Ova sredstva, koja se nama prebacuju, sva su primarno opredijeljena za suzbijanje bolesti uzrokovane coronavirusom. Znači, primarno, zaštitna oprema, sredstva dezinfekciona“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) ministar zdravstva ZDK Adnan Jupić.

Zbog straha od širenja zaraze vlade opremaju i posebne prostorije za smještaj pacijenata te nabavljaju dodatnu medicinsku opremu.

Sveučilišna bolnica u Mostaru je dobila 70.000 maraka iz budžetske rezerve Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) kako bi opremila izolacione sobe u koje će smještati pacijente za koje se sumnja da su zaraženi coronavirusom. To je duplo manje od iznosa koji su prošle godine dobile nevladine organizacije, a među finansiranim projektima su bili i: lovačka večer, godišnjica osnivanja Hrvatskog vijeća odbrane te festival pjevača amatera.

Novac za hitne situacije
Najviše novca iz budžetske rezerve za ovu godinu je potrošeno na rad zdravstvenih ustanova i nabavku medicinske opreme, a dio je uložen i za saniranje drugih posljedica pandemije. S obzirom da je prekinuta nastava u svim školama, Vlada PK je dala 6.500 KM za kupovinu polovnih računara i laptopa za djecu koja nemaju mogućnost da prate nastavu od kuće. U Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta PK kažu da su iskoristili novac iz rezerve jer drugi nisu imali, a Vlada namjerava odložiti trošenje iznosa koji je ostao.

„To ćemo sad čuvati kao suvo zlato jer to su sredstva s kojima možemo odmah reagirati”, kaže ministrica finansija PK Nada Ćulap.

Vlada Republike Srpske, Kantona Sarajevo, Brčko distrikta i Bosansko-podrinjskog kantona do sada nisu trošile novac iz budžetskih rezervi, dok iz Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu odgovorili na pitanje novinara CIN-a.

Kanton Sarajevo ima na raspolaganju više od 3,3 miliona maraka. Ministar finansija KS Jasmin Halebić je rekao za CIN da im institucije do sada nisu tražile novac iz rezerve jer troše ono što imaju, ali vjeruje da će se to desiti u narednom periodu.

„Očekujemo da će se nabavljati dodatna medicinska oprema, lijekovi, oprema za civilnu zaštitu”, kaže Halebić.

Njegova vlada je odlučila da novac za borbu protiv coronavirusa skuplja i putem donacija pa je otvorila poseban račun na koji građani i firme mogu uplatiti novac.

Za razliku od KS, Vlada Bosansko-podrinjskog kantona ima svega 30.000 maraka rezerve za 2020. godinu. Premijerka Aida Obuća kaže da su ova sredstva nedovoljna te da s njima gotovo ništa ne mogu uraditi.

Milioni potrošeni bez kontrole

Novac iz budžetske rezerve godinama je trošen bez jasno utvrđenih kriterija i netransparentno.

CIN je prošle godine objavio bazu podataka i otkrio da je od 2014. do oktobra 2019. godine iz budžetskih rezervi na nivou države, entiteta, kantona i Brčko distrikta isplaćeno skoro 184 miliona maraka. Iako su najveći dio potrošile vlade, 6,5 miliona KM podijelili su po osnovu diskrecionog prava članovi Predsjedništva BiH, premijeri, njihovi zamjenici i ministri finansija.

Novinari su otkrili da su vlade i funkcioneri finansirali stranačke aktivnosti te udruženja kojima rukovode stranački kadrovi. Ministri i predsjednici vlada su novac iz rezervi davali i za događaje na kojima su sebe promovisali.

Za ovakav način trošenja novca niko ne može biti sankcionisan jer institucije nisu jasno propisale ko i za šta može dobiti novac iz budžetskih rezervi.

Revizori u BiH godinama upozoravaju da se novac dijeli bez kriterija, javnih poziva i kontrole. Vladama i institucijama su predlagali da donesu kriterije kojima bi jasno odredile kome i kako može biti dat ovaj novac. Kriteriji koje su donijeli i dalje nisu precizno određeni.

Niko nije mjerio korist koju su korisnici imali od ovog novca, a mnogi od njih nisu dostavljali nikakve dokaze o namjenskom trošenju. Međutim, niko ih nije kaznio jer sankcije za takvo ponašanje i ne postoje.