Provjere vrši Obavještajno-sigurnosna agencija na čijem je čelu Osman Mehmedagić. 

Iako smo postavili vrlo precizna i jasna pitanja iz MVP smo dobili uopštene odgovore i citiranje Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH. Tako nismo dobili odgovor zbog čega su sada zatražene provjere, kada su zadnji put izvršene i koliko je radnih mjesta u MVP BiH za koje je potrebna sigurnosna dozvola odnosno pristup tajnim podacima.

“Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 54/05 i 12/09), uređene su zajedničke osnove jedinstvenog sistema određivanja, pristupa, korištenja, čuvanja i zaštite od neovlaštenog otkrivanja, uništavanja i zloupotrebe tajnih podataka iz nadležnosti BiH, entiteta i ostalih nivoa državne organizacije BiH, koji se odnose na javnu sigurnost, odbranu, vanjske poslove ili obavještajnu i sigurnosnu djelatnost, prestanak tajnosti takvih podataka, te postupak sigurnosne provjere i izdavanje sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima. Odredbe Zakona o zaštiti tajnih podataka, obavezujuće su za sve institucije, organe, pravne osobe i građane BiH, međunarodne ili regionalne organizacije, ukoliko je propisano sporazumom između BiH sa jedne strane i međunarodne ili regionalne organizacije sa druge strane i dužni su ih se pridržavati državni i entitetski organi, vršioci javnih dužnosti, organi lokalne uprave, organi uprave na svim drugim nivoima vlasti, privredne i druge organizacije i institucije, koje u provođenju svojih zakonskih ovlaštenja proizvode, imaju pristup i koriste te podatke, kao i zaposlenici u tim organima, organizacijama i institucijama.

Imajući u vidu specifičnu djelatnost MVP-a BiH, ovaj Zakon smatra, da je tajni podatak druge države, međunarodne ili regionalne organizacije podatak, koji je Bosni i Hercegovini, odnosno, njenim nadležnim organima, dostavila druga država, međunarodna ili regionalna organizacija, odnosno, njeni organi, očekujući da će taj podatak ostati zaštićen, a karakter tajnog podatka druge države, međunarodne ili regionalne organizacije, imaju svi podaci, koji su proizvod saradnje BiH, odnosno, njenih nadležnih organa, sa drugom državom ili organima međunarodne ili regionalne organizacije, za koje se međusobno dogovori da moraju ostati tajna. U vezi sa navedenim odredbama Zakona, predviđena je obaveza da svi zaposleni, koji se nalaze na radnim mjestima, za koja je potrebna dozvola za pristup tajnim podacima, budu predmet sigurnosnog provjeravanja u skladu sa postupkom za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima.

Listu radnih mjesta u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka, za koju je obavezna sigurnosna provjera, utvrđuje rukovodilac institucije, te je na osnovu navedenog, ministar vanjskih poslova BiH, donio Odluku o listi radnih mjesta u MVP BiH, za koje je potrebno posjedovanje dozvole za pristup tajnim podacima BiH određenog stepena”, navode iz MVP BiH.

Na pitanje šta će se dogoditi sa službenicima koji iz nekog razloga ne prođu sigurnosne provjere, da li je to prebacivanje na neko drugo radno mjeste, otkaz ili nešto treće dobili smo sljedeći odgovor:

“U skladu sa Zakonom (čl.32.2), lica kojima bude utvrđena sigurnosna smetnja ili koja podnesu pismeni zahtjev za obustavu sigurnosne provjere, ne mogu dalje obavljati dužnost za koji je obavljena ili obustavljena sigurnosna provjera. Ova lica će biti raspoređena isključivo na upražnjena radna mjesta u istoj ili drugoj instituciji, za koja nisu potrebne sigurnosne provjere. U slučaju nemogućnosti raspoređivanja, zbog nepostojanja sličnih radnih mjesta, navedenim licima prestaje radni odnos”, kažu iz MVP BiH.

Izvori iz MVP BiH otkrivaju za Patriju da se radi o provjerama rukovodećih službenika, i da se godinama unazad nije radila masovna kontrola zaposlenih već na osnovu Pravilnika koji je donesen 2016. godine kojim je definisan stepen tajnosti informacije za svako radno mjesto (povjerljivo, tajno, ili vrlo tajno).

“Nije bilo potrebe da se sprovode sigurnosne provjere za sva radna mjesta nego je to rađeno u skladu sa stvarnim potrebama svakog radnog mjesta. Provjere su sprovođene za radna mjesta za koja postoji stvarna potreba pristupa povjerljivim informacijama, kako bi se takva lica ovlastila za obavljanje svojih poslova”, navode naši izvori.

Dalje upozoravaju da se iza svega krije druga priča odnosno da Turković na ovaj način želi smijeniti neke rukovodeće kadrove i to iz reda Bošnjaka.

“Ovakvo postupanje sa bezbjedonosnim provjerama je nastavak pritisaka na Bošnjake da odlaze sa rukovodećih radnih mjesta, kombinacijom prijetnji i ponudom radnih mjesta u inostranstvu, kako bi bošnjački kadrovi odani SDA preuzeli rukovodeće pozicije. Očigledni pritisak prijetnjom da će ostati bez posla zbog sigurnosne provjere daje rezultate i sve je više smjena na bošnjačkim rukovodećim mjestima, dok takav trend nije zabilježen među kadrovima srpske i hrvatske nacionalnosti”, tvrde naši izvori.

Oni koji ne prođu sigurnosne provjere mogu uputiti žalbu Komisiji za odlučivanje po žalbama sigurnosnih dozvola, ali s obzirom da je Komisija predmet istrage Tužilaštva BiH zbog navodnog nezakonitog imenovanja pojedinih članova, zabrinutost kadrova iz MVP BiH je još veća.

Pitali smo Ministarstvo vanjskih poslova koliko je službenika raspoređeno u posljednja dva mjeseca u ambasade i DKP-e koje ima BiH i dobili smo odgovor da je od 1. septembra do 16. novembra 2020. godine raspoređeno 17  radnika Ministarstva vanjskih poslova BiH od kojih je 5 zaposlenika i 12 državnih službenika-diplomata.

(Patria)