Kako se u obrazloženju navodi, na sramotu cijele Bosne i Hercegovine, te pogotovo lokalnih zajednica u kojim se takvi nazivi nalaze, danas postoje ulice, trgovi, parkovi, škole koje nose imena poput Mile Budaka, Draže Mihailovića, Osmana Rastodera, Rade Radića, Sulejmana Pačariza, Jure Francetića, Mustafe Busuladžića, Lorković-Vokića, Uroša Drenovića, Ive Zelenike Tovarnika, Dragiše Vasića, Avdage Hasića, Stevana Moljevića, Huseina Đoze, Đure Spuževića, Muhameda Panđe, Rafaela Bobana, Pavelta Đurišića i slično.

"Istovremeno, iako je 49 osoba iz Bosne i Hercegovine proglašeno Pravednicima među narodima od strane Yad Vashema, nakon što je utvrđeno da su riskirajući svoje živote spasili sugrađane od sigurne smrti tokom Holokausta, samo po rijetkim su nazvane ulice u našoj zemlji", navodi Arnaut.

Arnaut je podcrtao da bi se upravo zamjenom naziva povezanim sa kolaboracionistima sa imenima osoba koje su u najmračnijim momentima evropske istorije promovisale osnovne ljudske vrijednosti poslala jasna poruka o vrijednostima koje naša zemlja baštini, te ukazuje na poruku koju bi poslao Mostar ukoliko bi "ulicu nazvanu po Juri Francetiću - ustaškom zapovijedniku tzv. Crne Legije - zamijenio imenima Franje i Lidije Griner, koji su spasili Alisu Werdisheim, čiji su roditelji, brat blizanac i baka ubijeni u Holokaustu". Sarajevo bi, ističe se, poslalo istu poruku ako bi "ulicu koja nosi ime Sulejmana Pačariza, komandanta jedinice SS Polizei-Selbstschutz-Regiment Sandschak, nazvalo po porodici Hardaga - Mustafi, Zejnebi, Izetu i Bahriji - koji su porodicu Kabilo spasili sigurne smrti", kao i da bi Bijeljina to uradila "ako bi Trg Draže Mihailovića, četničkog komandanta, zamijenila imenom Riste Ristića, koji je spasio brojne Jevreje Bijeljine od ustaša i nacista".


(Patria)