- Već smo održali nekoliko radionica u BiH. Pokušavamo utvrditi i definisati šta je to korupcija u zdravstvu. Vidjeli smo da građani i pacijenti uopšte ne znaju šta je korupcija; mnogi insistiraju na tome da sami daju poklon - to je neki dio naše tradicije. Onda im pokušavamo objasniti da je u krivičnom zakonu to krivično djelo, za koje mogu biti osuđeni od tri do pet godina zatvora. Dakle, pokušavamo objasniti pacijentima i građanima da oni već plaćaju zdravstveno osiguranje - ističe Merima Spahić iz Udruženja za razvoj društva „Kap“, koje je partner u projektu čiji je nosilac Udruženje građana „Stop mobbing“ iz Trebinja.

Pacijenti, podvlači, budu „šokirani informacijom“ da su već platili usluge uplatom doprinosa iz plaća, kao da su i oni počinjitelji krivičnog djela. Samim tim što građani naknadno plaćaju usluge u zdravstvu, a što se zove korupcija i mito, napominje Spahić, "ugrožavaju i one građane koji nemaju ta sredstva".

- Jer, ako se svaki zdravstveni radnik navikne na to da je za bilo kakav dijagnostički tretman ili operaciju dobiti novac, onda će ugroziti onoga koji zaista nema ta sredstva i to nije u redu. Zato želimo podići svijest o tome - upozorava Spahić, koja dodaje da je, osim podizanja svijesti o štetnosti korupcije, cilj ovakvih radionica i formiranje mreže prijavitelja korupcije.

Planiraju, najavljuje, u tu mrežu uključiti preko 100 udruženja te i predstavnike vladinog sektora, koji su zaintersirani za formiranje „ozbiljne mreže, koje će se uhvatiti ukoštac sa ovim problemima“.

- U svim radionicama puno govorimo i o čalnovima Zakona o pravima pacijenata u Federaciji BiH. Mi imao savršen zakon, koji je usvojen 2010. godine, ali je problem što je on potpuno nepoznat javnosti i što se ne provodi. S druge strane, korupcija u zdravstvu se odvija na jedan užasno suptilan i vrlo perfidan način. Prvo, dešava se iza zatvorenih vrata i u „četiri zida“, a, drugo, jako je teško dokaziva. To smo na ranijim radionicama utvrdili sa predstavnicima tužilaštava pa pokušavamo educirati građane kako da prepoznaju korupciju i kako da reaguju. Ustvari, kako da prijave - kaže Spahić.

Kada bude dovoljno prijava, podvlači, sigurno će se nešto i desiti. S jedne strane, napominje, prema podacima Transparency Internationala (TI), Index percepcije korupcije (CPI) najveći je za oblast zdravstva i pravosuđa, a, s druge strane, imamo „nulu“ prijava korupcije u zdravstvu. Pacijenti se, smatra, plaše da prijave korupciju.

Predsjednica Udruženja građana „Stop mobbing“ iz Trebinja Marica Ramić ističe da je i sama zdravstvena radnica, da je udruženje oformila nakon mobinga koji je nad njom provođen zbog prijave korupcije.

- Prva sam bila koja je prijavila korupciju u zdravstvu. Vjerujte mi, nakon prijave korupcije uslijedio je mobing. Četiri godine golgote koju sam prošla ne bih poželila nikome. Osnovala sam udruženje baš zbog toga da pomognemo ljudima koji se ohrabre i prijave korupciju. Nažalost, korupcije ima puno a prijava malo - upozorava Ramić.

Radionice su do sada održane u Sarajevu i Trebinju, a, napominje Spahić, nakon Zenici, uslijedit će organizacija i u drugim bh. gradovima.

(FENA)