Prema dosadašnjim informacijama bili su Fahrudin Radončić (SBB), Predrag Kojović (naša Stranka), Saša Magazinović (SDP) i Elmedin Konaković (NiP). Prokomentarisali smo aktuelna pitanja i teme, bez posebnih detalja. Palmer je želio čuti razmišljanja i opozicije, kazao je za BHRT Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, prenosi BHRT.

“Očigledno je da čak ni unutar nas, mi ne razmišljamo isto, ali čini mi se da smo se oko ključnih stvari složili. Tu je brisanje etničkog prefiksa iz Ustava bi bio prioritet.”


Slobodni smo da kažemo ono što drugi misle i ustručavaju se da kažu, istakao je Konaković.

“Vizija BiH je građanska, i želim da se probudim u BiH kao građanskoj državi sa jednim predsjednikom bez obzir na njegovo ime i nacionalnost. Znamo da to nije put u kojim se može skočiti 200 metara u dalj. To je put u kojem se korak po korak prelazi svaki metar, i da se probudimo u fazi u kojo je naše društvo u tom nivou.”, naveo je on u razgovoru za BHRT. Tražimo mjeru etničkom i građanskom, rekao je on.

“Po nama je to moguće. Svaki građanin može biti biran i može da bira na svakom pedlju naše zemlje i to je osnova. važno je i pitanje izbora člana predsjedništva iz reda Hrvatskog naroda.” Ne bi bilo fer da o svim detaljima govorim, Palmer je medijima rekao ono što je mislio, ali nama je malo više pričao, naglasio je lider NiP-a.


“Sve ono što je spominjao ranije rekao je i nama, samo malo detaljnije, uz opasku da bi američka administracija više voljela da se međusobno dogovorimo nego da se nešto nameće.”

Ukoliko bude želje i hrabrosti iz pozicije (Izetbegović, Dodik, Čović i Komšić) mogu se lako dogovoriti, podvukao je Konaković, prenosi državna televizija:

“Kako mogu donijeti zakone koji su njima bitni, oko podjele novca MMF-a, oko stvari i zakona koje se tiču njihovih porodica, i mislim da bi mogli naći neku prostoriju zatvoriti se i dogovoriti kak obi se otkočili procesi u BiH.”

Juče se Palmer sastao odvojeno sa predsjednicima nekoliko političkih stranaka u našoj zemlji, sa kojima je odvojeno razgovarao o izbornim reformama, ali i poboljšanju funkcionalnosti vlasti, pogotovo u kontekstu posljednjih blokada državnih institucija.


(Amer Mujezinović)