U intervjuu za The Guardian, Milorad Dodik, član tročlanog rukovodstva BiH, rekao je da ga neće spriječiti negodovanje Londona, Vašingtona, Berlina i Brisela.

Podrška Rusije i Kine

Dodik, ključna figura u bosanskoj politici već 30 godina, koji je nekada bio miljenik Zapada, inzistirao je da njegovi planovi ne moraju dovesti do kraja Bosne i Hercegovine. Sankcije i smanjenje finansiranja EU samo bi ga natjerali da prihvati ponude za ulaganja iz Kine, rekao je Dodik i dodao da očekuje da će se "uskoro" vidjeti sa ruskim liderom.

- I čak mislim da mi se to sviđa. Kada odem kod Putina, nema zahtjeva. On samo kaže, "U čemu ja mogu pomoći?". O čemu god da sam razgovarao sa njim, nikada nisam bio prevaren. Ne znam na čemu drugom da zasnivam povjerenje, ako ne na tome - rekao je Dodik.

Za kineskog lidera Si Jinpinga (Xi), on također kaže: "Ako postoji nešto u čemu mogu pomoći, tu sam".

Dodik je posljednjih sedmica naširoko osuđivan zbog njegove namjere da srpski dio Bosne i Hercegovine povuče iz državnih institucija, poput poreske uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi se stvorile srpske snage.

Prijedlog je u izvještaju UN-u opisan kao jednak "otcjepljenju" i opasan rizik za Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, koji je okončao rat koji je koštao oko 100.000 života nakon raspada Jugoslavije.

Tim Mirovnim sporazumom uspostavljena je država, Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koju čine pretežno Bošnjaci i Hrvati, i Srpske Republike Srpske. Tročlano Predsjedništvo BiH drže predstavnici te tri glavne etničke grupe.

"Nije ga briga" za sankcije

Prema takozvanim Bonskim ovlastima iz 1997. godine, značajne ovlasti za donošenje zakona također su dodijeljene Uredu visokog predstavnika (OHR) zaduženog za provedbu sporazuma. Te ovlasti je ekstenzivno koristio bivši lider liberalnih demokrata Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), dok je bio visoki predstavnik, da centralizira administraciju zemlje.

Nedavno je Valentin Incko (Inzko), koji je napustio tu funkciju ovog ljeta, iskoristio Ured visokog predstavnika da kriminalizira poricanje genocida, kao odgovor na pokušaje nekih ljudi da umanje obim masakra u Srebrenici 1995. godine. To je navelo Dodika da u julu povuče predstavnike Republike Srpske iz centralnih institucija, a da u oktobru predloži vraćanje nadležnosti i prijenos zemljišta u vlasništvu centralne države.

Dodik, koji je dugo agitirao protiv navodnih promjena u odnosu snaga u Bosni, rekao je da i dalje vjeruje u Dejton, ali da ga je uzurpirala "neizabrana strana" koja je preko pozicije visokog predstavnika nametnula 140-ak zakona, bez demokratskog mandata.

- Sva sr*** ovdje su napravila četiri neizabrana stranca. Visoki predstavnici i tri sudije (imenovani od strane Evropskog suda za ljudska prava), stranci, u Ustavnom sudu. Oni djeluju kao koordinirani zločinački poduhvat protiv ustavnog uređenja - rekao je.

Dodiku je od 2017. godine zabranjeno da putuje u SAD ili da pristupa imovini pod njenom jurisdikcijom, nakon što je prkosio Ustavnom sudu BiH organizirajući referendum o obilježavanju Dana Republike Srpske, obilježavajući datum kada su bosanski Srbi 1992. godine proglasili svoju državu u Bosni.

Nedavno je rekao Gabrijelu Eskobaru (Escobar), zamjeniku pomoćnika američkog sekretara, da ga "nije briga" za njegovu prijetnju daljnjim djelovanjem. Ni prijedlozi iz Njemačke o finansijskim sankcijama ga ne bi odvratili, rekao je Dodik.

- Naravno, nisam ravnodušan, ali nisam izabran da budem kukavica - rekao je on, govoreći u svom kabinetu u administrativnom centru Republike Srpske u Banjoj Luci.


(Admir Oručević)