Prema njegovim riječima, tri od četiri romska djeteta nisu dobila pomoć tokom nastave putem interneta, niti od nastavnika niti od drugova i drugarica iz razreda, a stopa napuštanja škole je povećana za skoro 11 posto na regionalnom nivou, uglavnom zbog teške finansijske situacije porodica, jer je svaki drugi Rom prijavio smanjen prihod.

- Znajući s kojim se izazovima naši ljudi suočavaju, cilj Vijeća za regionalnu saradnju je da se poveća uključenost građana u promociju, oblikovanje i provedbu glavnih politika i procesa - kazao je Usein.

Na konferenciji, koju je organizirao projekat "Integracija Roma" Vijeća za regionalnu saradnju, okupilo se oko 70 predstavnika javnih institucija sa zapadnog Balkana zaduženih za integraciju Roma, kao i predstavnika međunarodnih organizacija, civilnog društva, te Evropske unije i Vijeća za regionalnu saradnju kako bi razgovarali o nalazima analize uticaja Covid-10 na Rome na zapadnom Balkanu i tražili rješenja.

Svrha analize je da se doprinese boljem razumijevanju društveno-ekonomskog uticaja Covid-19 na Rome u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, stanovanja i nediskriminacije.  

- Naš je cilj da kroz glavne procese na kojima predano radimo, uključujući i digitalni i zeleni program, obezbjedimo da i grupe stanovništva u nepovoljnom položaju do kojih je teško doći imaju koristi od mjera. Naš je stav da Romi ne smiju biti izostavljeni iz ovih programa. Treba postojati sistemski pristup transformaciji u romskim zajednicama kako bi se obezbjedio bolji pristup obrazovanju putem interneta i sektoru reciklaže, a tako i preduslov za buduće zapošljavanje - kazala je u svom uvodnom obraćanju Elda Kalaja, šefica kabineta generalne sekretarke Vijeća za regionalnu saradnju. 

Vijeće za regionalnu saradnju, preko svog projekta "Integracija Roma", uvodi nove pojmove za pojave koje naš region treba definirati i s njima se boriti, a to je anticiganizam, koji je Evropska unija jasno postavila kao cilj u borbi protiv društvene isključenosti Roma. Vijeće za regionalnu saradnju će pomoći donosiocima odluka da priznavanje anticiganizma pretvore u efikasne aktivnosti, kao i vladama zapadnog Balkana da zajedno sa institucijama EU prate napredak i aktivnosti na jednakosti, uključivanju i učešću Roma.  

- Svjesni smo da više ne možemo raditi kao i dosada. Naša podrška i politika se trebaju revidirati, a ta revizija treba obuhvatati različite oblasti, uključujući i promjenu redoslijeda prioriteta. Prioritet ostaje isti, ali hitnost zahtjeva usmjerenje na stvari koje trebaju biti prve na spisku. Nove oblasti, kao što su anticiganizam, digitalni i zeleni program, trebaju postati dio naših aktivnosti - kazala je Marta Garcia Fidalgo, koordinatorica za romske politike u Generalnoj direkciji Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju. 

Neda Korunovska, rukovodilac za aktivnosti zagovaranja u Uredu za romske inicijative Fondacije otvoreno društvo, dodala je da je nedavno istraživanje ove organizacije dokazalo da se ljudi koji rade u privatnom sektoru slažu da je većina Roma diskriminirana kao radna snaga čak i kada imaju iste kompetencije i vještine kao i drugi.

- Pametan i inkluzivan rad preduzeća nije samo stvar korporativne društvene odgovornosti već i pametne ekonomske raznolikosti koja, kako je i dokazano, podržava kreativnost i inovacije - kazala je Korunovska. 

Analiza, koja je provedena u regionu zapadnog Balkana, obuhvata podatke i na nivou regiona i na nivou pojedinačnih ekonomija. Analizom se ocjenjuje trenutna situacija u kojoj se Romi nalaze i pružaju se podaci za definiranje prilagođenih mjera koje se mogu uvrstiti u odgovarajuće politike i nove strategije integracije Roma, saopćeno je iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC). 

(FENA/A. Balićevac)