U "Višedimenzionalnom izvještaju za zapadni Balkan" OECD je istakao da su bolje obrazovanje i više stručnih kvalifikacija preduslovi za podizanje produktivnosti, otvaranje radnih mjesta, poticanje građanskog učešća i pretvaranje regije u atraktivnu destinaciju.

Za to su potrebni jaki i moderni obrazovni sistemi na svim nivoima, te strategije za kompetencije izvan formalnog obrazovanja.

Kao drugi prioritet navedeno je poticanje društvene kohezije kao temelja otpornih društava koja njeguju sposobnost i volju svojih članova da poduzmu kolektivnu akciju i poboljšaju društveno blagostanje svih.

- To zahtijeva da se ljudima pruži prilika da učestvuju; stvaranje osjećaja pripadnosti i promociju povjerenja među ljudima, te borbu protiv isključenosti i marginalizacije. U društvima s niskom društvenom kohezijom, lišavanje prava ometa kolektivno djelovanje i dijeljenje koristi od napretka - pojašnjeno je u izvještaju.

Treći strateški prioritet predstavlja osiguravanje "zelenog oporavka" i energetske tranzicije.

Naglašeno je da su čistiji vazduh i održivija energija također neophodni da bi se region učinio privlačnijim mestom za život, povratak i ulaganja.

Osim toga, globalne ekološke krize kao što su klimatske promjene i gubitak biodiverziteta mogle bi uzrokovati društvene i ekonomske štete daleko veće od onih izazvanih pandemijom COVID-19.

Da bi se to izbjeglo, vlasti na zapadnom Balkanu trebale bi osmisliti projekte za ekonomski oporavak koji podržavaju pricip "obnoviti u bolje od prvobitnog stanja".

To znači pokretanje investicija i društvenih promjena koje će smanjiti vjerovatnoću budućih šokova i poboljšati otpornost na te šokove kada se dogode.



(Fena / Aldina R.)