Pravni timovi OHR-a su, kako saznajemo, već bili počeli sa pripremom odluke koju bi nametnuo visoki predstavnik, ali je Sattler, istovremeno, započeo sa lobiranjem, tvrdeći da bi takva odluka samo dodatno “iziritirala HDZ BiH i Dragana Čovića”. 

“Zbog toga je sasvim je izvjesno da OHR do sredine juna neće nametnuti odluku o finansiranju izbora. Za 7. i 8. juni zakazana je sjednica PIC-a i tada bi se trebali otvoriti novi razgovori o eventualnom nametanju odluke ukoliko ne bude obezbijeđen novac za provođenje Općih izbora 2022”, kazao je jedan od tri diplomatska izvora Istrage.

Sattler je, ističu naši sagovornici, posebno bio aktivan posljednjih dana kada je ubjeđivao visoke diplomate u BiH da bi “ove sedmice trebalo biti riješeno pitanje finansiranja izbora”, te da nema potrebe za nametanjem bilo kakve odluke, piše Istraga.ba. 

Da u pojedinim diplomatskim krugovima pokušavaju ubijediti OHR da neće biti kasno čak i ako se novac obezbijedi do sredine jula, dalo se naslutiti i na posljednoj sjednici Centralne izborne komisije BiH. Tada je, naime, član CIK-a Željko Bakalar direktno prozvao pojedine diplomate da zagovaraju tu opciju finansiranja izbora.

“Imamo informacije da se i u međunarodnim krugovima priča da smo komotni da se u lipnju ili srpnju dobije novac. To jednostavno nije tako. Imamo i više nego dovoljno argumenata i molim da se ne ugrožava izborni proces. Ne zanima nas kakav će biti tekst Izbornog zakona. Mi smo tu imenovani da ga provodimo, kakav god da je”, kazao je Bakalar na sjednici CIK-a održanoj 19. maja ove godine.

Mada član CIK-a nije imenovao “međunarodne zvaničnike” koji zagovaraju “zakašnjelo finansiranje”, Istraga saznaje da je nekoliko članova CIK-a informirano da je upravo Johann Sattler zagovornik priče da će nema smetnji da se novac obezbijedi do kraja juna. Ovaj scenarij najviše odgovara HNS-u, odnosno HDZ-u BiH čiji zvaničnici nastoje kupiti još vremena za pregovore o izmjenama Izbornog zakonu. Prema informacijama Istrage, HDZ BiH zagovara da Opći izbori budu održani 4. decembra ove godine, što je u direktnoj suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, jer ne postoji zakonski osnov za prolongiranje izbora, osim ukoliko na propisanu prvu nedjelju u oktobru ne pada neki od vjerskih praznika.

Upravo zbog toga HDZ-ov državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda opstruira donošenje odluke kojom bi se višak novca iz prethodnih godina iskoristio za organiziranje ovogodišnjih izbora. Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao održavanje telefonske sjednice Vijeća ministara BiH, glasavši protiv dnevnog reda na kojem je trebala biti ta odluka. Nakon pritiska dijela međunarodnih zvaničnika, Bevanda je u petak izdao saopćenje u kojem je najavio skoro podnošenje nacrta budžeta.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH završava aktivnosti na izradi Dokumenta okvirnog budžeta (DOB) za period 2022-2024 i budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za ovu godinu i uputit će ove dokumente u ponedjeljak u dalju proceduru Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH”, saopćeno je u petak iz Ministarstva finansija BiH.

Ali ovo obećanje Bevanda nije ispunio. U ponedjeljak, do kraja radnog dana, Nacrt budžeta nije dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH čije je mišljenje potrebno za nastavak procedure. Osim toga, Bevanda još nije najavio po kojoj će proceduri budžet biti usvojen. Ukoliko bude hitna, što je malo izvjesno, budžet bi mogao biti usvojen do kraja sedmice. Ukoliko, pak, bude skraćena ili redovna, budžeta nema do kraja juna. Novac je, po Zakonu, morao biti obezbijeđen do 19. maja. I mogao je, da šef Degelacije EU u BiH Johann Sattler nije spriječio nametanje odluke visokog predstavnika.

Danas je Bevanda na sjednici Doma naroda PS BiH potvrdio da će prvo uputiti u proceduru Dokument okvirnog budžeta, a tek po usvajanju u Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta institucija za 2022. godinu, piše Istraga.ba. 


(Aldina R.)