24.5.2022. 11:27
0
Zaoštrava se situacija: Posljednji potez Finske najava je da bi rat uskoro mogao buknuti i na sjeveru Evrope
Finska povećava svoj vojni budžet zbog straha da će Rusija uzvratiti nakon što je njen nordijski susjed objavio zahtjev za članstvo u NATO-u.

Ponuda Finske za pridruživanje vojnom savezu od 30 članova dolazi zbog sve veće zabrinutosti za sigurnost širom Evrope zbog rata u Ukrajini.

U saopštenju objavljenom u petak, finsko ministarstvo odbrane navelo je da će vlada u budžetu za 2022. dodijeliti oko 669,4 miliona eura dodatnih sredstava za finsku vojsku, od čega će 176 miliona eura biti dodijeljeno za operativne troškove i 490 miliona eura za brzi početak nabave odbrambene opreme.

Vlada je također objavila da namjerava potrošiti oko 1,7 milijardi eura za “dugoročnu nabavu” vojnog materijala između 2022.-2027. Financirat će nabavu protuoklopnog i protuzračnog oružja, borbene opreme, artiljerijskog streljiva, materijala za održavanje terena i projektila za pomorsku i protuzračnu odbranu, saopštilo je ministarstvo, prenosi Newsweek.

U saopštenju se dodaje da će državna podrška za upravljanje, nadzor i razvoj dobrovoljnog vojnog osposobljavanja ove godine biti povećana za nešto manje od 3,2 miliona eura.

Podsjetimo, Finska je 5. aprila izjavila da će povećati svoju potrošnju za odbranu za 2,2 milijarde eura u sljedeće četiri godine — uključujući 788 miliona eura u 2023., a zatim za 408 miliona eura godišnje do 2026. To je povećanje od oko 70 posto u odnosu na prethodni budžet za odbranu.

“Rat u Evropi iz temelja je promijenio naše sigurnosno okruženje”, rekao je tada u priopćenju finski ministar odbrane Antti Kaikkonen.

“Iz tog razloga odlučili smo dodijeliti značajno povećanje budžeta za odbrambene snage”, dodao je.

Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, i Finska i Švedska izrazile su namjeru okončati desetljeća vojne neutralnosti kako bi se pridružile NATO-u.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta naveo zabrinutost zbog širenja transatlantskog saveza na istok, navodeći da je to jedan od razloga zašto je njegova zemlja izvršila invaziju na svog susjeda. Otkako je rat počeo prije gotovo tri mjeseca, hiljade ljudi, uključujući civile, poginulo je, a milioni su raseljeni.

Finska dijeli granicu od više od 800 milja s Rusijom, a Helsinki postaje sve zabrinutiji za svoju sigurnost usred ruske agresije u Ukrajini.

Moskva je više puta upozoravala da će biti “odmazdi” ako Finska i Švedska uđu u NATO, uključujući moguće raspoređivanje nuklearnog oružja.

Postoji zabrinutost da bi Rusija mogla pokušati odgovoriti u “sivom razdoblju” između dviju zemalja koje podnose zahtjev za članstvo u NATO-u i formalno postaju članice zapadnog vojnog saveza. Iako bi par mogao postati članovi već ovog ljeta, proces će vjerovatno potrajati duže od toga, budući da parlamenti svih 30 zemalja NATO-a moraju odobriti svaki zahtjev za članstvo.

Drugi problem je što je Turska izrazila neprijateljstvo prema ulasku Finske i Švedske u NATO. Finski predsjednik Sauli Niinistö rekao je da se “bliski dijalog nastavlja” s njegovim turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom zbog prijetnji Ankare da će izbaciti iz kolosijeka nastojanja Helsinkija za priključenje NATO-u.

Niinistö je u subotu rekao da je razgovarao s Erdoganom u “otvorenom i izravnom telefonskom razgovoru”.


(Admir O.)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.