Izvori kažu da je sastanak trajao gotovo dva sata te da su historičari tokom sastanka utvrdili da je demokratija rijetko kada u modernoj historiji bila na udaru kao što je to sada.

Na sastanku su bili profesor istorije sa Univerziteta Princeton Sean Wilentz, istoričarka sa Univerziteta Virginia Allida Black, novinarka Anne Applebaum i historičar specijaliziran za predsjednik SAD-a Michael Beschloss. Sastanku su prisustvovali i neki od pisaca Bidenovih govora poput Vinayja Reddyja i Jona Meachama te viša savjetnica Bijele kuće Anita Dunn, prenosi Jutarnji.hr.

Najviše se na sastanku govorilo o totalitarnim režimima u svijetu i prijetnjama američkoj demokratiji.

The Washington Post piše da su učenjaci koji su bili na sastanku trenutnu situaciju usporedili s atmosferom koja je vladala prije Građanskog rata u SAD-u kao te s periodom neposredno prije Drugog svjetskog rata u kojem su se razvili fašistički pokreti. Posebno su istaknuli pobjedu Abrahama Lincolna na američkim izborima koji su se održali 1860. godine te onu Franklina Delana Roosevelta 1940. godine.

Biden potpisao dokumenta o ulasku Švedske i Finske u NATO

Neki od sudionika sastanka već su govorili o udaru na demokratiju. Applebaum, novinarka časopisa The Atlantic, prije dvije je godine objavila knjigu “Sumrak demokracije: Zavodljiv mamac autoritarizma” u kojoj je pisala o usponu desničarskom populizmu i padu demokracije.

Biden se tokom svog mandata više puta sastao s raznim stručnjacima kako bi bolje razumio pitanja vanjske i unutarnje politike. U maju se sastao s bivšim predsjednikom SAD-a Billom Clinton i raspravljao o inflaciji te nadolazećim izborima koji se održavaju na polovici njegova mandata, a u siječnju je sa stručnjacima za vanjsku politiku raspravljao o očekivanoj ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Prema pisanju The Washington Post, američki se predsjednici još od Reagana sastaju s povjesničarima koji im određene situacije i probleme na tim sastancima nastoje približiti i staviti u historijski kontekst. Kako navodi Post, ta je tradicija nakratko zamrla tokom mandata Donalda Trumpa.

Historičari već neko vrijeme upozoravaju da je američka demokratija na udaru, što je potvrdio juriš Trumpovih pristaša na Kongres SAD-a koji se dogodio 6. januara 2021. godine, prenosi Jutarnji.hr.

Historičarka Ruth Ben-Ghiat juriš drži pokušajem državnog udara te smatra da još uvijek predstavlja prijetnju za Ameriku, a historičar Ken Hughes, inače stručnjak za aferu Watergate, rekao je da demokracija u “opasnoj poziciji” jer sustavi koji je štite od samovolje predsjednika više ne funkcioniraju.


(Admir O.)