Ona je rekla da je na sceni standardna matrica ponašanja opozicije, jer je i na prošlim izborima 2018. godine bila slična situacija i tada su održani brojni protesti.

Cvijanović je podsjetila da su nezadovoljni i tada demonstrirali na trgu, gdje je njen tadašnji protivkandidat na izborima za predsjednika Republike Srpske, kojeg je pobijedila, sebe proglašavao za predsjednika.

Ona je podsjetila da je i tada na trgu u Banjaluci bila Јelena Trivić, sadašnji protivknadidat na izborima za predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, koja se pred kamerama i javnošću zaklela da zbog neregularnosti o kojima su govorili nikada neće uzeti poslanički mandat, a onda nakon nekoliko dana sjela u poslaničku klupu.

Cvijanović je istakla da to pokazuje da postoji kontinuitet u matrici djelovanja opozicije, koja je sada od Kristijana Šmita tražila da se promijene pravila, pa je on izašao u susret njihovim zahtjevima i prije izbora promijenio određene tehničke stvari, na kojima je instistirala opozicija.

- Mi sada imamo drugačiju, poboljšanu rutinu, kada je u pitanju procedura na sam izborni dan. Ali, i pored svega toga, oni se opet bune i žale. Mislim da će ovo proći, a mi ćemo dobiti još jedan broj glasova kada stignu rezultati od mobilnih timova za ljude koji su bili spriječeni da glasaju, kao i glasovi koji dolaze iz inostranstva - rekla je Cvijanović za Radio Beograd.

Govoreći o primjedbama opozicije, Cvijanović je navela da je ponovljeno brojanje na nekim biračkim mjestima, gdje je bilo situacija da je kandidatu SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku uskraćen broj glasova koji je pripisivan nekom drugom ili trećem kandidatu.

- Јa sam uvijek za to da se uradi šta je zakon predvidio, a u ovom slučaju je predvidio korake na osnovu kojih može da se obavi provjera. Mislim da tu neće biti nikakvih problema i ocjenjujem ove izbore kao fer, demokratske i slobodne i kao izbore koji su imali minimalan broj tehničkih problema i nedostataka - rekla je Cvijanović.

Komentarišući odluku Christiana Schmidta da u toku izbornog procesa nametne izmjene Izbornog zakona BiH i izbornih pravila u Federaciji BiH uz obrazloženje da će to doprinijeti funkcioniusanju BiH, Cvijanović je podsjetila da Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.

- Ali, sve i da jeste izabran na propisan način, nikada nijednim aktom ni legitimnog predstavnika nije predviđeno da on mijenja zakone i Ustav i da bilo šta nameće. Oni su to godinama radili u BiH neovlašteno, uzurpirajući prava domaćih institucija i djelujujući umjesto njih - objasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da je njen stav o tom pitanju jasan i da su domaće institucije te koje treba da mijenjaju zakone, Ustav po propisanoj proceduri, kao i da su one odgovorne građanima i da zbog njih ulaze u političke utrke, dobijaju svoje mandate i nakon toga odgovaraju svojim građanima, kako onima koji su ih birali, tako i onima koji to nisu učinili.

- Nema tu nekog stranca koji treba da bude autoritet iznad demokratskih i legalno izabranih institucija - navela je Cvijanović.

Ona je upitala kakva je to BiH ako njenu funkcionalnost treba da obezbijedi neizabrani stranac, odnosno pojedinac iza kojeg stoje dvije ili tri države, čak ne ni cijela EU, u kojoj se često zgražavaju na to da dođe neki pojedinac i da to radi u jednoj državi, prenosi RTRS.


(Admir O.)