Ti brojevi u praksi znače da je mnogim građanima postalo nedostupno čak i ono najosnovnije, a o razmjerima siromaštva govori i povećan broj krađa hrane po trgovinama i trgovačkim lancima. Siromaštvo u Bosni i Hercegovini dobilo je novu dimenziju. Osim onih koji prosjače na ulici i po kontejnerima traže zalogaj starog kruha, sve je više građana koji kradu hranu, konzerve, meso i paštete u trgovačkim lancima.

Nekada su se krala skupa alkoholna pića, ali se u posljednje vrijeme to značajno promijenilo.

Proizvodi na koje trgovci stavljaju “zujalice” postaju sve čudniji. Primjerice, salama je proizvod na koji se nikada nije stavljala “zujalica”, na čokolade i konzerve također, piše BHRT.

Nekada su “zujalice” stavljali samo na skupa alkoholna pića, a sada iz dana u dan povećava se broj proizvoda koje su trgovci prinuđeni označiti uređajima protiv krađe. Za zaštitu većine prehrambenih proizvoda trgovci koriste male ljepljive “zujalice” koje se stavljaju u unutrašnjost ambalaže, no vještim kradljivcima čak ni to nije prepreka jer pronađu način kako skinuti “zujalicu”.

Jasno je da su brojne krađe koje se događaju u supermarketima odraz financijske situacije u kojoj živi većina bh. građana. S obzirom na nezaustavljivi rast cijena apsolutno svih roba i usluga, ne možemo očekivati ništa drugo nego povećanje ovakvih slučajeva. Najžalosnije je to što posljedice sitnih krađa najčešće snose sami trgovci jer ako se nakon inventure pokaže manjak, koliki god on bio – plaćaju ga oni sami.

- Oduvijek je bilo kleptomana koji će ukrasti bilo što. E, sad se postavlja pitanje krade li neko kruh ili neku od sitnica koje se inače kradu. Trgovci su oduvijek imali s tim problema i uvijek će imati. Međutim, ako netko ukrade kruh ili salamu, to radi iz potrebe. Odjeća je već godinama uglavnom osigurana “zujalicama” i jako ju je teško iznijeti iz trgovine. Međutim, mnogo je razloga, prvenstveno socijalnih, u porastu krađa – kazala je Murisa Marić iz Udruge potrošača DON iz Prijedora. Bh. društvo nezaustavljivo srlja u bijedu.

Rezultati ankete provedene u BiH govore da se 12% ispitanika izjasnilo kako je u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, dok jedna trećina smatra kako neće imati siguran obrok, a njih čak 80% izloženo je riziku od nedostatka hrane. Iako se radi o uzorku, ako se ovi brojevi primijene na 3,531.159 stanovnika u BiH, prema posljednjem popisu iz 2013., izračun je više nego alarmantan – više od 420.000 ljudi u BiH u stanju je povremenog prehrambenog siromaštva, a više od milion njih strepi hoće li imati što jesti.

Čak i ako ovaj broj prepolovimo, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem, ili povremeno gladuju ili strepe od gladovanja.

Prijašnjih godina u trgovačkim centrima krale su se druge stvari, najčešće su se krali tekstilni proizvodi i odjeća, ali ako se došlo u situaciju, a priča se o tome, da su potrošači, građani, počeli uzimati i prehrambene proizvode, onda znate da je sigurno situacija jako teška, znači da je kupovna moć opala s obzirom na prethodno razdoblje i da je inflacija učinila svoje – kazao je za BHRT Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono”, Bijeljina.

Krađa hrane pokazatelj je duboke krize i alarm nadležnima da treba odmah reagirati, smatra sociolog Drago Vuković. – Sva ova postkomunistička društva su siromašna, društva u tranziciji, nisu pokrenula snažan kotač razvoja kao što se to radi u drugim društvima, a s druge strane, imamo jaku korupciju i kriminal. I onda dobivamo posljedicu koju vi spominjete – istaknuo je Vuković.

MUP KS je u ovoj godini evidentirao 715 slučajeva koji se tretiraju kao kazneno djelo krađe, a 199 dogodilo ih se u maloprodajnim objektima (trgovine, supermarketi, samoposluge…).

Usporedbe radi, u cijeloj 2022. zabilježeno je 200 krađa u maloprodajnim objektima. Naravno, većina takvih vrsta nedjela ne prijavi se nadležnim tijelima, stoga je jasno da je ovaj broj mnogo veći od registriranog.

(Erna H.)