Predstavnički dom Parlamenta BiH tada je usvojio po hitnom postupku izmjene i dopune Izbornog zakona BiH na prijedlog SDA. Da bi izmjene stupile na snagu potrebno je da tekst izglasa i Dom naroda Parlamenta BiH što je manje vjerovatno s obzirom na protivljenje SNSD-a i HDZ-a, a o tome ćemo se uvjeriti sutra 18. marta kada je zakazana sjednica Doma naroda gdje je uvršeta ova tačka dnevnog reda.

Podsjećamo da su za izmjene na prijedlog SDA glasala 26 zastupnika, a protiv je bilo devet. Protiv su bili zastupnici okupljeni oko SNSD-a i HDZ-a.

S obzirom na sastav Doma naroda PSBIH jasno je da ovaj zakon neće dobiti potrebnu većinu. No, valja istaći i da SNSD i HDZ smatraju štetnim da Schmidt vrši nova nametanja!?

Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, dao je parlamentarcima rok od nekoliko sedmica još u decembru prošle godine (!?) da naprave ovog aspekta Izbornog zakona BiH, obećavši da će u suportnom on nametnuti njegove izmjene.

Navodno su one i sprmene, no očito je da Scmidta koči volja HDZ-a i SNSD-a, koji nikako ne pristaju na ovaj potez Schmidta. A, upravo bi sutrašnje obaranje ovog zakona mogla biti osnova za djelovanje Schmidta.

Inače, SDA-ovim prijedlogom u prvom planu je uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces koje podrazumijevaju čitače otiska prsta, čitače podataka sa ličnih identifikacionih dokumenata, optičkih skenera, sigurnosnih kamera itd.), metoda i postupaka koji se koriste u izbornom procesu te druga tehnička oprema.
U prijedlogu teksta izmjena, između ostalog, predlažu se izmjene kada je u pitanju formiranje biračkih odbora na način da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija BiH.

Osim novih izbornih tehnologija (identifikacija birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića), a na čemu je fokus javnosti, bitno je napomenuti da je predviđeno da predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike putem javnog poziva bira Centralna izborna komisija, da u sastavu biračkog odbora može biti samo jedan član iz jednog političkog subjekta, da će u žrijebanju za članove biračkog odbora moći učestvovati samo političke stranke-subjekti koji su imali mandate u zakonodavnim organima u prethodnom periodu , čime se u najvećoj mjeri sprečava 'trgovina' mjestima u Biračkom odboru i formiranje stranaka zbog 'trgovine mjestima u biračkim odborima'.

Također se predlaže i uvođenje instituta "mirovanja mandata" što znači da jedna osoba više neće biti u situaciji da je u mandatu i u zakonodavnom organu i u izvršnoj vlasti.

Također se smanjuje broj preferencija koje birač može dati kandidatima unutar jednog političkog subjekta na tri kandidata kao i druga rješenja koja su dobila pozitivna mišljenja Venecijanske komisije, OSCE i dr.

(Patria)