U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održana svečanost otvorenja 12. manifestacije „Dani vakufa u Bosni i Hercegovini“, a reisul-ulema je prisustvovao ovom događaju i prigodno se obratio prisutnima. Ocijenio je da se ova manifestacija pokazala iznimno dobrom i svrsishodnom, s brojnim pozitivnim implikacijama.

„Mi pripadamo velikoj svjetskoj kulturi, koja ima vlastite izraze u silnom mnoštvu svojih pojava. Jedna od njih su svakako i vakufi koji su brojni i raznovrsni, i unutar samih sebe, kojima se uvijek težilo udovoljiti potrebama društva i olakšati život ljudima i životinjama i popraviti njihov ambijent. Prvi naši muslimani imali su visoku svijest o značaju i ulozi vakufa, pa su uvakufljavali dio svoje imovine, kako u našoj zemlji tako i u drugim mjestima diljem svijeta. Stasavali su u društvenom ambijentu koji je poticajno djelovao na njih u tom pogledu i razbuđivao njihovu svijest o tome“, kazao je reisul-ulema.

Dodao je da su se, po prirodi darežljivi, naši ljudi u velikom broju uključivali u izgradnju i humaniziranje društva u kom su živjeli, tako da su se i mnoga naselja zasnovala na vakufskim dobrima.

„Mi i danas imamo gradove: Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Skender Vakuf, Kulen Vakuf, Varcar Vakuf itd. Tu težnju zadržali smo i mi, današnji muslimani, te svojim vakufima nastojimo posvetiti potrebnu pažnju i uključiti ih u realizaciju ciljeva koje imamo pred očima i koje želimo ostvariti. Emanet koji smo preuzeli od svojih prethodnika ljubomorno čuvamo, brinemo o njemu i trudimo se izvršiti ga“, kazao je reisul-ulema.

Naglasio je činjenicu „da smo uspjeli mnoge razorene i uništene vakufe dići iz pepela, obnoviti ih i ponovo staviti u funkciju - takva je Sinan-begova džamija u Čajniču, Aladža u Foči, Arnaudija i Ferhadija u Banjaluci, Kizlar-agina džamija u Varcar Vakufu (Mrkonjić-Gradu)...“

„Ovom prilikom želim istaknuti i veliku ulogu Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Ministarstva vakufa i Emane ʿAmmah lil Avqaf iz Kuvajta i Ministarstva vakufa iz Katara i zahvaliti im na brojnim projektima koje smo realizirali i realiziramo s njima na području cijele Bosne. Bez njihove pomoći bilo bi veoma teško obnoviti i ponovo staviti u funkciju brojne vakufske objekte koji su porušeni u ratu.

Moram, pak, kazati da mnogi vakufi, ranije uzurpirani i oteti, još uvijek nam nisu vraćeni. Pokazalo se kod nas, za razliku od civiliziranog svijeta, da je država najveći neprijatelj dobra, odnosno vakufa. Nadam se da će se i taj odnos jednog dana promijeniti kada dođu neki drugi ljudi, s drugačijim vrijednostima i pogledima naživot“, naglasio je reisul-ulema.

On je podsjetio da „vakufe nisu osnivale vlasti, već pobožni i čestiti vjernici, pojedinci, žrtvujući dijelove svoga imetka za opće dobro, za one u potrebi“.

„Svijest našeg naroda o značaju vakufa i njegove uloge i danas je živa, i sve dublja i sve zastupljenija u životu. Ovom prilikom želim pohvaliti i veliki porast domaćih uvakufljenja u ovom vremenu, koja iz godine u godinu kontinuirano rastu.

Možemo kazati da to prerasta u jedan veliki pokret koji sve više dobija na zamahu i buja na svim stranama naše zemlje. Velika zasluga za to pripada našoj Vakufskoj direkciji koja je snažno angažirana na buđenju svijesti o značaju ufakufljenja, na afirmaciji i promociji vrijednosti vakufa i na iznalaženju novih načina i vidova upotrebe vakufske imovine“, akcentirao je reisul-ulema.

Uz to, dodao je reisul-ulema, Vakufska direkcija ima važnu ulogu i u revitalizaciji, restauraciji i ponovnoj izgradnji vakufskih objekata u BiH – u saradnji s drugim organima Islamske zajednice s kojima radi na rješavanju pitanja vakufske problematike.

„Ovo nalaže da im se izrekne javna pohvala i podrška. Zahvaljujući vakufima Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u situaciji je da može pomagati i drugim strukturama i dijelovima našeg društva, što i jest osnovni razlog osnivanja i postojanja vakufa. Biti od koristi drugima, pružati im ruku pomoći, ali i utjehu i nadu,naše je trajno opredjeljenje i za njega vezujemo snažnu nadu u našu budućnost. Ta naša kultura nas uči da su najbolji oni ljudi koji najviše koriste drugima“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.

Posebno je naglasio da su vakufi odgovornost, ali i šansa. „Njihova zadaća je da se postigne Božija milost, da se smanji ljudska patnja, da se pruži ruka pomoći i da se dadne dodatni zamah civilizacijskoj izgradnji.

Očekujem da će naša briga o vakufima u narednom periodu biti još veća, da će vakufska dobra biti uključena i privedena svojoj svrsi i da će njihovi prinosi koristiti ljudima. Još jednom izražavam zahvalnost i poštovanje odgovornima za osnivanje i održavanje manifestacije „Dani vakufa“, koja je evo već postala tradicionalnom.

Na ovaj način, sa svim sadržajima koje ona povlači za sobom, vrši se snažna afirmacija same ideje vakufa, otkrivaju se brojne dimenzije njenog dobra i proširuju se područja njenog utjecaja. Također zahvaljujem svakom ko se trudi da se vakuf sačuva, zaštiti i da se iznađu novi načini da se on uključi u aktuelne životne procese i ublaže se ljudske patnje“, poručio je danas reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

(Ajdin B.)