Naime, iz EU u BiH je poručeno da genocid počinjen na prostoru Srebrenice u julu 1995. godine nije stvar nečijeg ličnog stava već da je to historijska činjenica, utvrđena u sudskim procesima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju 2004. godine i Međunarodnim sudom pravde 2007. godine.

"U Evropi nema mjesta negiranju genocida, revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca i odbacujemo svako negiranje, relativizaciju ill pogrešno tumačenje srebreničkog genocida. Nesporna su stradanja bh. građana svih nacionalnosti tokom rata od 1992. do 1995. godine. Polazna osnova za istinsko pomirenje je empatija i uvažavanje stradanja svih žrtava. U tom dijelu, potrebno je da svi ulože napore sa svoje strane. Međutim, osporavanje detaljno utvrđenih činjenica o srebreničkom genocidu je historijski netačno, stvara dodatni bol i traumu za porodice žrtava i otežava ključnu zadaću izgradnje mostova i pomirenja.

Pozivamo sve političke lidere i druge na vodećim pozicijama u BIH da pokažu put kroz iskazani pijetet prema žrtvama i promociju pomirenja. Politički akteri bi se trebali suzdržati od provokativne retorike ili poteza te se fokusirati na iskorake zemlje na njenom evropskom putu, što je željeni cilj velike večine bh. građana", poručeno je iz EU u BiH.

Helić ima je na to odgovorila da "je krajnje vrijeme da pređemo sa osude koja je uvijek OK za čuti, na implemetaciju - dvije postojeće sankcije EU-a", pa navela:

Sankcije protiv kršenja Dejtonskog sporazuma.

Sankcije vezane za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

To je jednostavno i neophodno, dodala je baronesa u oznakama na X-u.

Krajnje je vrijeme da pređemo sa osude koja je uvjek OK za čuti, na implemetaciju - dvije postojeće sankcije EU-a:
•Sankcije protiv kršenja Dejtonskog sporazuma.
•Sankcije vezane za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. #Jednostavno & #neophodno

— Arminka Helic (@arminkahelic) April 20, 2024