Prvo djelo priča o našem ritualu ispijanja kafe i referira se na običaj ostavljanja jednog fildžana viška (prevrnut), ako neko naiđe. Međutim, kako kaže autorica, u ovom slučaju to poprima drugu dimenziju.

- To je jedna majka Srebrenice koja kafu ispija sama, a tri su fildžana prevrnuta zato što ona čeka. Ne da neko naiđe, nego da njeni najbliži dođu. Čini to u nadi da nisu pod zemljom. Dugo su te majke čekale da se oni vrate. Poslije, kad su sve te majke shvatile da su ipak predugo čekale, onda su čekale da se njihovi ostaci pronađu. Sad već čekaju svoju smrt, da im se pridruže - navodi ona.

Autorica precizira da, istovremeno, majka evocira uspomene te drugi dio njene skulpture (kroz formu ruku) govori o tim njenim sjećanjima, a najčešće evocira uspomene iz djetinjstva svoje djece.

To je prvo djelo u kojem se Elma Čaušević- Mujezinović bavila temom sjećanja na Srebrenicu, a kaže da će i nastaviti jer misli da je značajno podsjećati da se takvo što ne smije nikada i nikome više desiti.

-  Teško je raditi djela na tu temu. Nije mi jednostavno ulaziti u ovakve projekte. Iskreno u slučaju ove izložbe, bilo je na poziv. Sad mi je drago što sam se odazvala, ušla sam u jednu nove dimenziju koja mi je sad vrlo značajna - kazala je.   

Izložba Ars Memoriae koncipirana je u koncentričnim krugovima, sastoji se od oko 50 umjetničkih radova različitih žanrova. Specifična je i po tome što je okupila mlade bh. autore koji su pokušali, na intrigantan način, da pokrenu pitanja sjećanja i genocida u Srebrenici kroz vizualnu umjetnost.    

Izložba je dio manifestacije "Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici" koju organizira Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog  prava Univerziteta u Sarajevu u suradnji s Bošnjačkim institutom - Fondacija "Adila Zulfikarpašića"i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, a povodom 21. godišnjice genocida u Srebrenici. 

Sarajevska postavka izložbe bit će dostupna javnosti do 5. jula, a nakon toga će biti izložena u Zenici. Ista izložba prvobitno je bila postavljena 11. jula. 2015. u nekadašnjoj fabrici akumulatora u Potočarima, a u Vijećnici je postavljena jer i ta zgrada priča jednu priču društvene traume, stradanja, uništavanja...

(Fena)