Zemaljski muzej koji broji nekoliko miliona eksponata, smješten u četiri zgrade, rat je zateko potpuno nspreman.

Počelo je razaranje grada kao i zgrada Muzeja, a da nijedan eksponat nije bio izmješten iz vitrina. S obzirom da su se u njegovoj neposrednoj blizini nalazile najvažnije zgrade državnih institucija kao i najveća kasarna na Balkanu, čitav kvart je bio izložen nemilosrdnom razaranju.

Od nekadašnjih 120 zaposlenika ostalo ih je svega 28. Šta je sve Muzej proživio kroz četiri godine rata, dovoljno je reći da je pogođen s nekoliko stotina granata i zapaljivih projektila od kojih je izgorio dio prizemlja u zgradi Prirodnjačkog odjeljenja okrenut pema Miljacki. Gorjele su i vitrine na katu itd.

Spomenimo da je na samom početku rata Muzej bio djelimično opljačkan (zgrada direkcije), vjerojatno od jedinica s onu stranu Miljacke. Prvih dana rata, ili tačnije 6. juna 1992. godine, izvedena je samoinicijativna akcija nekolicine građana spašavanja najvrijednijih sadržaja Muzeja: posmrtnih ostataka bosanskih kraljeva, eksponati od zlata iz raznih epoha, Hagada i dr.


Prof. Imamović sa Hagadom i zlatnim eksponatima

Osoblje koje je ostalo vjerno Muzeju za sve vrijeme rata dolazilo je svakodnevno na radna mjesta, sklanjali eksponate u podrume, održavali ih od propadanja - vlage, glodara, krađe i sl.

Ono što su doktori radili u bolnicama, pekari u pekarama, borci na linijama i drugi, svako u svojoj profesiji, a u funkciji odbrane grada i države, tako su i zaposlenici Zemaljskog muzeja bili odani svojoj profesiji pa su sačuvali milionsko blago naše zemlje – napisao je prof. Imamović.


(Patria/Admir Oručević)