Uvjeti u Zemaljskom muzeju BiH pandemijom su dodatno otežani, uzimajući u obzir njihov dugogodišnji neriješen pravni status. Izravno se pandemija reflektirala na rad te institucije, djelatnike kao i realizaciju aktivnosti koje tu provode, a ionako nedostatna finansijska sredstva dodatno su umanjena.  Kustosica Andrijana Pravidur kaže za Fenu da je zbog toga ograničeno ili prekinuto dosta aktivnosti koje provodi Zemaljski muzej, najviše izdavačka djelatnost. U pandemiji znatno je smanjen i broj posjetilaca.


Direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elma Hašimbegović kaže da ih, kako se Historijski muzej Bosne i Hercegovine već više od dvije decenije nalazi u stanju krize i neprekidne neizvjesnosti, pandemija nije "zatekla" u potpunosti nespremne.


Rad Muzeja ratnog djetinjstva obilježilo je zatvaranje na nekoliko mjeseci, tokom 2020., drastično smanjenje broja posjetilaca u istoj godini, kao i ograničen rad sa publikom koja zbog različitih mjera nije mogla posjećivati Muzej i sudjelovati u njihovim aktivnostima.  Kako je kazala projekt menagerica Muzeja Aida Mia Alić, unatoč takvoj situaciji truditi su se kontinuirano unaprjeđivati rad i osmišljavati nove načine kako da ostanu u kontaktu s različitim grupama posjetilaca, ne dozvole im da ostanu uskraćeni za kvalitetno muzejsko iskustvo unatoč uvjetima u kojima smo se svi našli.


Period pandemije JU Fond Memorijala KS iskoristio je, kaže, za poboljšanje vizualizacije muzejskih eksponata, postavljanje instalacije slika koja prikazuje grad Sarajevo u vrijeme rata, od Vijećnice do Tunela spasa.  Radi se o instalaciji slika pod nazivom “1425”, hronološki poredanih od Vijećnice do Tunela spasa, koje govore o tome kakav je bio život u Sarajevu za vrijeme opsade od 1992. do 1995. Potom, kompleks je proširen dvoranom koja je multipraktična (otvorenog ili poluotvorenog tipa), pogodna za prezentacije i kulturne događaje.  Dugo su, kaže, i detaljno radili na pripremi dodatnih 100 metara tunela za otvorenje. Tunel spasa je dug oko 800 metara, prosječne visine 1,6 metara i širinom od metar, a za turiste je u ovom trenutku otvoreno inicijalnih 25 metara.


Muzej Sarajeva bio je zatvoren za posjetitelje dva mjeseca (od marta do maja 2020. godine), nakon uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije. No, iza zatvorenih vrata ipak se radilo. Prilagodili su se novonastalim okolnostima, muzejske programe preselili u virtualni prostor.  Broj posjetilaca Muzeju Sarajeva značajno je opao, u odnosu na brojeve na koje su navikli. U 2020. taj broj manji je za 90 odsto, u odnosu na 2019., dok je u ovoj godini pad posjeta za 70 odsto u odnosu na isti period u 2019. godini.

Muzej Sarajeva jedna je od najstarijih muzejskih institucija u BiH i kompleksna muzejska institucija sačinjena od šest zgrada, a neke od njih su među najstarijim objektima u Sarajevu, Despića kuće, Svrzine kuće, Muzeja Sarajevo 1878-1918, Brusa bezistana (gdje je smještena stalna postavka Muzeja), Muzeja Jevreja BiH te administrativne zgrade - vile Koste Hermana, gdje su smješteni administracija, uprava i depoi muzeja.


(FENA/  Amer Mujezinović)