Fazlagić se sumnjiči da je dio organizirane grupe Alije Delimustafića te ih Tužilaštvo KS tereti za krivično djelo organizovani kriminal, u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja, povreda zakona od strane sudije, pranje novca i prevara.

Na upit da li postoje prepreke za izručenje Fazlagić i zašto se u ovom slučaju ne primjenjuje Ugovor o izručenju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 31. januara 2014. godine, a s obzirom da je Županijski sud odlučio da nema prepreka za izručenje što je potvrdio i Vrhovni sud Hrvatske te odbio žalbu Lejle Fazlagić, dobili smo sljedeći odgovor:

- Sukladno članku 57. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, pravomoćno rješenje kojim je utvrđeno da je udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje, zajedno sa spisom predmeta dostavlja se Ministarstvu pravosuđa te po zaprimanju navedenog ministar pravosuđa donosi rješenje kojim dopušta ili ne dopušta izručenje. Rok za donošenje rješenja kojim se dopušta ili ne dopušta izručenje nije propisan.

To u prijevodu znači da ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković namjerno odlaže potpisati rješenje o izručenju kako bi Fazlagić odgovarala pred bh. pravosuđem za krivična djela koja joj se stavljaju na teret.

Podsjećamo, Fazlagić je podnijela ostavku 27. maja 2016. godine u toku disciplinskog postupka koju je protiv nje pokrenuo Ured disciplinskog tužioca zbog prijave o zloupotrebi položaja. Dužnosti sutkinje zvanično je razriješena 30. jula 2016. godine, nakon čega je pobjegla u Rijeku te je tako izbjegla hapšenje. Iz Tužilaštva KS je potvrđeno da je Fazlagić imala dojavu da je pod posebnim istražnim radnjama te je napustila BiH.

Fazlagić je po međunarodnoj potjernici koju je raspisalo Tužilaštvo KS bila lišena slobode u Rijeci i pod mjerama je zabrane i javljanja policijskoj stanici.

I nisu ovo jedini slučajevi gdje je Hrvatska pokazala da je „sigurna zona za kriminalce iz BiH“. Ranije smo pisali o slučajevima Jelavić, Knezović, Balijagić.


(Patria)