U najnovijem izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma objavljeni su i svježi podaci o zaduženosti država, izraženoj kao postotak BDP-a, a BiH je svrstana u grupi umjereno zaduženih država, i pro tom kriteriju je najbolja u regiji.
Najgori je Japan s 248,1 posto duga u BDP-u, zbog vrlo sporog rasta ekonomije koju njihova centralna banka već godinama pokušava potaknuti niskim kamatama, a od prije nekoliko mjeseci i negativnom kamatom.
Slijedi Grčka čija je dužnička kriza skoro dovela do “Grexita” s 178,4 posto, a treći je Liban kome su interni sukobi i blizina Sirije uništili glavnu prihodovnu granu, turizam, i doveli ga do duga od 139,1 posto. U vrhu je i Italija, na četvrtoj poziciji, a u prvih deset su i Portugal, Kipar, ali i uređena Belgija, dok je SAD na 11. poziciji s dugom od 105,8 posto.
U prvih 20 nalaze se se i Španija, Francuska i Irska, koja je u samo godinu dana uspjela smanjiti dug sa 122,8 posto na 95,2 posto BDP-a.
Što se tiče regije, najzaduženija je Hrvatska (21. mjesto na svijetu), s 85 posto BDP-a, zatim Slovenija sa 83,3 posto i Srbija sa 77,4 posto duga u BDP-u.
Bosna i Hercegovina umjereno je zadužena zemlja, što doprinosi njezinoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i uz ograničeni pristup vanjskom financiranju, može računati na daljnju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija, navodi se, među ostalim, u obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga.
Naime, nedavno je Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila kreditni rejting BiH -B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena”.
Prema podacima o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine, vanjski dug BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosi 8,4 milijarde KM, a unutarnji dug oko 3,5 mlrd. KM, tako da ukupna zaduženost BiH iznosi 11,9 milijardi KM.
Javni dug države BiH, vanjski i unutrašnji, trenutno iznosi tek trećinu bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s državama bivše Jugoslavije, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Primjerice, javni dug Srbije premašio je 25 milijardi eura, (74 posto BDP-a), što će reći da je Srbija po glavi stanovnika dvostruko zaduženija od BiH. Još bolje stoji u usporedbi s Hrvatskom čiji je javni dug skoro tri puta veći od javnog duga BiH.
Mjereno po glavi stanovnika, BiH spada u grupu najmanje zaduženih država u jugoistočnoj Evropi. Najzaduženija je Grčka, čiji javni vanjski dug premašuje 175 posto bruto domaćeg proizvoda, dok vanjski dug BiH iznosi svega 33 posto bruto domaćeg proizvoda. Po ovom kriteriju, Grčka je skoro šest puta zaduženija od BiH.
No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo su jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uvjete pod kojim je nastao i rokove dospijeća. U tom pogledu, BiH stoji neuporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, koje će BiH vraćati tokom idućih 20 i više godina.
Nasuprot tome, Hrvatska, a osobito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3 do 5 godina i visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5%. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti u tri puta kraćem roku.
(Anesa Agović / SB)