Finansiranje gradnje autoputeva u BiH do sada je primarno bilo putem kreditnih linija EIB-a, EBRD-a i drugih finansijskih institucija. Odobravanje kredita bilo je do sada direktno vezano za posebnu putarinu za izgradnju autocesti, koja se izdvaja na 1 L goriva. Ova putarina je upravo služila kao pokriće za povrat odobrenih kredita.

Iz razloga što smo ovaj iznos putarine (0,10 KM/L goriva) iskoristili za pokriće obaveza po kreditima za prethodne faze, međunarodne finansijske institucije od nas traže obezbjeđenje dodatnih sredstava za nove kredite. Prijedlog vladajućih partija je bio da se poveća iznos putarine sa 0,10 KM/l na 0,20 KM/L, čime bi se pokrenuo novi investicijski ciklus kroz nova dugoročna zaduženja.

Osnovanost novog i dodatnog povećanja cijene gorive, kada znamo da država pri maloprodajnoj cijeni od 2 KM učestvuje sa 1 KM kroz akcize, putarine, carinu i PDV, vrlo je upitna. Prikupljene putarina za puteve (0,15 KM/L), kao i akcize, carina i PDV  se prema postojećem zakonskom rješenju ne usmjeravaju ciljano u gradnju puteva, već služe za finansiranje raznih budžetskih potreba.

Kako pokrenuti gradnju autoputeva?

Jedno od mogućih rješenja je izmjena Zakona o akcizama u BiH, gdje bi se smanjio iznos akcize na gorivo (dizel i benzin) za 0,10 KM/L, a koja se usmjerava direktno u budžete entiteta, a povećao iznos namjenske putarine za gradnju autoputeva za isti iznos.

Na ovaj način se ne uvodi novi namet na gorivo, neće doći do lančanog rasta cijena na tržištu, a ispunjava se glavni uslov koji su pred nas postavile međunarodne finansijske institucije, kako bi obezbjedili nova finansijska sredstva za gradnju autoputeva, kao i grant sredstva EU kao članica Transportne zajednice.

Investicijski potencijal ovim modelom iznosi novih 2,5 milijardi € za izgradnju autoputeva. Istina, budžeti entiteta bi ostali bez određenih prihoda na godišnjem nivou. Ipak, ukoliko se pokrene novi inveticijski ciklus, raste i investicijska potrošnja, zapošljavaju se novi radnici direktno u gradnji autoputeva, ali i indirektno u srodnim djelatnostima, usljed rasta potražnje, što će dovesti do većih pozitivnih efekata u prikupljenom PDV-u, nego što bi bili negativni efekti po budžete entiteta, kao i u konačnici do viših stopa rasta GDP-a.

Tekst pripremio: Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar