Prije svega, kazao je Domljan, treba sagledati situaciju i pogledati u kojem pravcu BiH ide, pa onda donijeti mjere koje treba provesti.

- BiH je zemlja srednjeg-višeg dohotka i ona bi trebala da ide u pravcu zemalja visokog dohotka, međutim ona polako klizi prema zemljama srednjeg dohotka, što znači da ne idemo u dobrom pravcu – kazao je Domljan.

Objasnio je da kako se sada stvari odvijaju, BiH ne bi ni do 2100. godine bila zemlja visokog dohotka, međutim, ako bi rasla po stopi od sedam posto onda bi to moglo biti za 16 godina, ako bi rasla po stopi od pet posto onda bi to mogla postati za 47 godina.

- Da učinimo neke dopunske napore, čini se realnijim da će to postati za 47 godina. Dopunske napore u smislu reforme tržišta, kapitala, te da se uvedu novi instrumenti na koje se automatski dodaju dva dodatna procenta rasta dohotka – kazao je Domljan.

Što se tiče mjera koje treba provesti da bi BiH bila zemlja visokog dohotka , prije svega, su da se zamijeni stara tehnologija novom i  potrebno je promijeniti stari tip poduzetnika za novog, rekao je Domljan, pojašnjavajući da je potrebno pokrenuti procese kreativne destrukcije u tom smislu da su sadašanja ulaganja  u istraživanja i razvoj na razini 0,20 posto bruto domaćeg proizvoda.

- Druga od mjera koja je potrebna za rast dohotka jeste da se otklone barijere ulaska u poduzetništvo – istakao je Domljan.

Kad se govori koji su razlozi zašto BiH ne ide naprijed, dakle ne ide ka zemljama visokog dohotka, nego ka zemljama srednjeg, Domljan pojašnjava da 'imamo neke pojavne razloge, a to su da nemamo kapital, nemamo poduzetnike, ali dubinski razlog su neučinkovite institucije'.

Naše institucije nisu inkluzivne, a jasno je svima da se to ne mijenja samo i preko noći.

- Bitno je da ekonomija ojača pa će ojačati i politički sistem. A BiH će ojačati kad se pusti razvoj privatnog sektora - kazao je Domljan.

Naglasio je da se mora promijeniti stanje, a to je da umjesto javnog sektora glavni 'motor' bude privatni sektor zbog toga što zemlje visokog dohotka imaju kao glavni 'motor' privatni sektor, a samim tim bi i postali članica OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj).

(Fena / Haris Ahbabović)