Dionice evropskih banaka izložene riziku zbog njihovog poslovanja u Turskoj prethodnih dana zabilježile su pad vrijednosti zbog brzog pada lire, koja je od jutra porasla za 7,3 procenata. 

Pad lire u prethodnim danima plašio je tržište zbog mogućnosti za prelijevanje krize i pored analiza analitičara da globalni ili evropski bankarski sistem neće biti ugrožen. 

Turska centralna banka objavila je mjere za povećanje likvidnosti banaka, snizila je nivo rezervisanja koje komercijalni kreditori moraju da drže kod regulatora i olabavila propise koji regulišu način na koji upravljaju svojom likvidnošću u lirama i stranim valutama. 

Ublažavanje ograničenja na rezerve će osloboditi čak 10 milijardi lira, šest milijardi dolara i tri milijarde dolara u zlatu, saopštila je centralna banka. 

Turska lira i berza nastavili su da padaju zbog strahovanja investitora da vlast turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne može riješiti ekonomske probleme, kao i tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama. 

Erdogan je odbacio mogućnost povećanja referentnih kamata, a analitičari ocjenjuju da je takva mjera hitno potrebna. 

Turska nacionalna valuta je prije dva dana u jednom trenutku "skliznula" na istorijski minimum, budući da je bilo potrebno više od sedam lira za jedan američki dolar. 

Erdogan, koji je za pad lire optužio "političku urotu" a ne ekonomske pokazatelje, kazao je da je širenje lažnih vijesti o domaćoj ekonomiji izdaja i da su posljednje akcije SAD "nož u leđa" Ankari, prenosi Indikator.ba.

Erdogan je danas, ne pokazujući znake povlačenje u sporu sa SAD, nagovijestio da bi Turska mogla da obustavi nabavku “iphonea” američke proizvodnje i kupuje korejski "samsung" ili "vestel" turske proizvodnje. 

Turska valuta izgubila je četvrtinu vrijednosti prema dolaru od uvođenja američkih sankcija dvojici turskih ministara zbog navodne umješanosti u hapšenje jednog američkog sveštenika u Turskoj.

Lejla Trle