Kada je riječ o makroekonomskom okviru za FBiH, dok je u periodu od 2016. do 2019. godini u Federaciji BiH zabilježan rast po prosječnoj stopi od 3,2 posto, u 2020. godini usljed krize uzokovane zdravstvenom krizom procjenjuje se realni pad od 4,4 posto, a u 2021. godini očekuje se oporavak te rast ekonomije FBiH kao i u godini prije krize od 2,8 posto.

Službeno objavljeni podaci obujma industrije u FBiH za prvi kvartal 2021. godine ukazaju na postepeni oporavak ove oblasti od 5,9 posto. Nakon prvog mjeseca u kojem je zabilježen pad od 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u drugom mjesecu počinje oporavak industrije od 1,7 posto, te značajni rast od 17,1 posto u trećem mjesecu. U trećem mjesecu ostvaren je rast u svim oblastima proizvodnje, a posebno u prozvodnji kapitalnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda. Značajno je napomenuti da je u istom mjesecu obim prerađivačke industrije zabilježio rast od 19,1 posto.

Očekivani rast BDP-a će značajno uporište imati i u očekivanom porastu privatnih i javnih investicija, kao drugoj glavnoj unutarnjoj odrednici ekonomskog rasta. Od 2021. do 2024. godine u Federaciji BiH se očekuje rast BDP-a po stopama od 4,7 posto, 6,0 posto, 7,1 posto i 7,4 posto, respektivno.

Dok se za 2021. godinu predviđa blagi rast naplate prihoda od 0,83 posto, u 2022. godini se očekujen značajniji porast od 3,89 posto, te u razdoblju 2023. i 2024. godini nastavak stabilnog rasta za prosječno 4,5 posto.

Kada je riječ o ukupnom dugu Federacije BiH, projicira se da će u 2021. godini stanje duga biti povećano najvećim dijelom kao posljedica povećanja vanjskog zaduživanja (aranžman s MMF-om, Svjetskom bankom i Makrofinansijska pomoć Evropske unije u cilju otklanjanja posljedica izazvanih pandemijom).

U oblasti fiskalne politike, s ciljem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta nakon pandemije, primarni fokus će biti na unaprjeđenju sustava plaća i socijalnih davanja, stabilnosti u isplatama mirovina, braniteljskih i socijalnih naknada te drugih davanja koja se isplaćuju iz proračuna FBiH. Očekuje se i unaprjeđenje tržišta rada, planiranja sredsatva za oporavak i stabilizaciju gospodarstva u cijelosti, a posebno za zdravstveni sektor koji je pretrpio višestruka opterećenja u ovoj krizi.

Smjernice sadrže strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike, osnovne makroekonomske i pokazatelje ekonomske i fiskalne politike, pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja za fiskalnu i sljedeće dvije godine, procjenu prihoda proračuna, te predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

(Fena)