"Glumi Dodika": Kad se Stanivuković zanese "broji" Bošnjake u Banjoj Luci i ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH te čini krivično djelo
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković juče je izveo oko 200 radnika Gradske uprave i građana na zemljište stare autobuske stanice u centru grada, gdje je spriječio Autoprevoz da uz pomoć sudskih izvršitelja preuzme ovo vrijedno zemljište. Navodi kako poštuje pravnu državu, ali je ta pravna "država" u ovom slučaju manji bh. entitet.
Stanivuković je rekao da se stara autobuska stanica knjiži kao gradska imovina i da će se još bolje organizovati ako Autoprevoz i dalje bude pokušavao da preuzme ovo zemljište.
"Od ovog sudskog izvršenja nema ništa. Sudovi Republike Srpske su rekli da je ovo naše, a Ustavni sud BiH da nije. I sad će ova ulica da bude Autoprevozova i da on može da odluči da je proda nekom drugom. Ne može tako. Mi poštujemo pravnu državu. Grad je doveden pred svršen čin. Spremni smo da pravimo i masovne proteste ako Autoprevoz ne odustane od Vidovdanske ulice i parka u kojem se nalazu spomenik “12 beba”. Da oni to onda prodaju nekim privatnicima, Bošnjacima, muslimanima", kazao je Stanivuković.
Na ovu izjavu reagovao je potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković.
"Predlažem gradonačelniku Banje Luke Drašku Stanivukoviću da ovakvu retoriku, ostavi po strani te da se posveti izgradnji toleratnijeg društva, čiji dio su i Bošnjaci", kazao je, između ostalog, Duraković.
Policija je legitimisala neke od prisutnih građana, među kojima i narodnog poslanika i bliskog Stanivukovićevog saradnika Nebojšu Drinića, nakon što su ih sudski izvršitelji obavijestili da su spriječeni da postupe po sudskom rješenju o uvođenju u posjed. Stanivuković je građanima sugerisao i da kažu da su čekali autobus ukoliko ih policija bude pitala zbog čega su tu.
"Autoprevoz je spreman na dogovor. Nama ne smeta da stara autobuska stanica i dalje ima funkciju parkinga. Spremni smo da se nastave dosadašnje aktivnosti, jer grad nema mnogo parking mjesta, ali uz dogovor ili potpisan ugovor sa Gradskom upravom da Autoprevoz kao vlasnik nekretnine ima dio prihoda od naplaćivanja parkinga. Više nije sporno čije je zemljište", kazao je direktor Autoprevoza Slavomir Đurić.
Podsjećamo, spor između Autoprevoza i Grada oko zemljišta vrijednog desetine miliona maraka na lokaciji poznatoj kao stara autobuska stanica trajao je skoro dvije decenije. Konačnu riječ dao je Ustavni sud BiH, koji je poništio presudu Višeg privrednog suda u Banjoj Luci u korist Grada i potvrdio presudu Okružnog privrednog suda da je stara autobuska stanica vlasništvo Autoprevoza.
Okružni privredni sud je zakazao sprovođenje prinudnog izvršenja i uvođenje Autoprevoza u posjed. Pored parkinga koji je predmet izvršenja, na osnovu sudskih presuda Autoprevoz je vlasnik i drugih parcela u centru grada na kojima su izgrađeni Vidovdanska ulica, trotoari, park u kojem je spomenik “12 beba”, kao i takozvani Krašev parking, ali za njih nisu tražili ulazak u posjed, već su pokrenuli spor težak 12 miliona KM.
Predmetna odluka Ustavnog suda BiH odnosi se na parking preko puta zgrade Muzeja savremene umjetnosti, odnosno na prostor koji se nalazi na potezu između Grčke i Ulice Milana Tepića.
" Ta tužba nema veze sa tužbom za štetu koja je već podnesena protiv Grada 2014. godine. Ovdje samo tražimo da oni isplate naše zemljište i da se to zemljište na taj način uknjiži u vlasništvo Grada Banja Luka, doslovno da ga kupe. Mi ne potražujemo te druge parcele, jer je na tom zemljištu Grad izgradio određenu infrastrukturu", istakao je Đurić.
Još nije određen datum novog izvršenja sudske presude, ali je Stanivuković ponovio da će Grad tijelima braniti staru autobusku stanicu ukoliko bude trebalo. Stanivuković je juče “u odbranu” doveo i dva vatrogasna kamiona, a radnicima i okupljenim građanima dijeljeni su sendviči pod firmom “pauze za topli obrok”.
Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH je krivično djelo
Nepokretanje postupaka u Državnom tužilaštvu protiv izabranih zvaničnika zbog neizvršavanja konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, podriva pravosudni sistem i izaziva nepovjerenje građana, saglasni su stručnjaci za BIRN.
Iako su mnogobrojni primjeri gdje se odluke Ustavnog suda BiH ne poštuju, Tužilaštvo BiH ipak propušta prilike da podigne optužnice zbog nesprovođenja presuda Ustavnog suda.
Predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić objašnjava da Sud rješenjem utvrdi da neka presuda nije provedena i to rješenje dostavi Tužilaštvu BiH.
U nekolicini slučajeva Tužilaštvo je obavijestilo Ustavni sud kako nema osnova za pokretanje istrage ili je istraga obustavljena, kaže on.
“Ustavni sud BiH ni u jednom slučaju nije obaviješten da je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu zbog tog kaznenog djela”, naglašava Tadić za Birn.
Ustavom Bosne i Herecegovine je propisano da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, a prema Krivičnom zakonu BiH njihovo neizvršavanje se smatra krivičnim djelom. U slučajevima kada se ove odluke ne poštuju, stručnjaci su saglasni da je Državno tužilaštvo institucija koja bi trebala pokretati postupke radi neizvršenja.
Neizvršavanje naloga iz odluka Ustavnog suda BiH ili nepoštovanje standarda koji su u njima navedeni, bez obzira na broj takvih slučajeva, u suprotnosti je s jednim od najznačajnijih ustavnih principa – vladavinom prava, kaže za BIRN BiH predsjednik Ustavnog suda.
On pojašnjava da iako se odluke Ustavnog suda BiH općenito izvršavaju, postoji jedan broj trenutno neizvršenih odluka koji podriva ustavni princip vladavine prava.
“Poštovanje konačnih i obvezujućih odluka Ustavnog suda BiH, ali i svih drugih sudova, trebalo bi biti nešto što se podrazumijeva i što je dio općeg ponašanja svih segmenata društva sukladno Ustavu. Međutim, kada takvo ponašanje izostane, društvo ima pravo i obvezu svoje najveće vrijednosti, u koje svakako spadaju i ustavni principi, zaštititi i odgovarajućim sankcijama kao konačnom mjerom”, smatra Tadić.
On napominje da službena osoba u državnim, entitetskim ili institucijama Distrikta Brčko koja odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njezino izvršenje čini kazneno djelo, za čije procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH.
Tužilaštvo BiH ignoriše neizvršenja odluka Ustavnog suda ?
Osiguravanje provođenja odluka Ustavnog suda navodi se u jednoj od 14 tačaka odnosno uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju. U dijelu unapređenja demokratije se navodi kako je potrebno reformisati Ustavni sud, “uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osigurati provođenje njegovih odluka”.
Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH ustanovio je niz nefunkcionalnosti unutar krivičnopravnog sistema koje uzrokuju ogromno nepovjerenje građana, kaže glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig.
“Izostanak provedbe odluka Ustavnog suda BiH doprinosi tom nepovjerenju tako što šalje poruku nekažnjivosti, a koja je u suprotnosti sa vrijednostima EU i samim temeljima evropskih demokratskih društava”, kaže on.
Bivši sudija Ustavnog suda Krstan Simić smatra kako nepokretanje postupaka radi neizvršenja odluka ovog suda predstavlja ozbiljan problem svakog pravnog sistema i problem odsustva vladavine prava.
“To je krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i ne vidim razloga zašto se to ne radi sem onog da postoje ličnosti koje su izvan zakona”, smatra on, te dodaje da pravosuđe na ovaj način gubi svoj kredibilitet, a da građani ne žive u državi “gdje je zakon – zakon”.
Stručnjak ustavnog prava Kasim Trnka dodaje kako je ovo problematično sa više aspekata.
Ne poštuje se, kako pojašnjava, vladavina prava i funkcionisanje institucija u skladu sa važećim sistemom, a također na taj način se ohrabruju svi oni koji osporavaju ili ne žele iz bilo kojih razloga da primjenjuju odluke Ustavnog suda.
Profesor Trnka smatra da je problematično kako je Tužilaštvo BiH sa “nekoliko dosadašnjih pokušaja pokazalo da nije u stanju da se nosi sa takvom funkcijom”.
“U nekoliko primjera je pokazalo da je pokrenulo postupak pa onda odustalo na kraju”, kaže Trnka, te misli da je najvažniji razlog za to postojanje ozbiljnog uticaja politike na institucije pravosuđa uključujući Tužilaštvo.
Tome treba dodati i značajan broj, kako kaže, djelomice neizvršenih odluka u vezi s obvezom javne vlasti na isplatu novčanih sredstava iz proračuna po osnovi pravomoćnih presuda redovnih sudova.
Razlog što se ne pokreću postupci, prema Trnki, može biti i što u krivičnom djelu o neizvršenju nije precizirano kako da se utvrdi odgovornost. Kao primjer navodi kada Parlamentarna skupština ne izvrši odluku Ustavnog suda.
Advokatica Tatjana Savić kaže da u situaciji kada Ustavni sud proglasi određeni propis neustavnim, postavlja se pitanje ko je nadležan da izvrši ovu odluku. Ona pojašnjava da propise donose skupštine u različitim procedurama na različitim nivoma vlasti, međutim, te propise skupštine ne donose po službenoj dužnosti, nego po prijedlogu ovlaštenih predlagača, obično nadležne vlade.
“U takvoj situaciji je vrlo teško ustanoviti ko je ta odgovorna službena osoba u institucijama koja je odgovorna za neizvršavanje odluke Ustavnog suda”, kaže ona.
To se desilo u slučaju neprovođenja odluke Ustavnog suda o neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske. Prije sedam godina, kao predsjednik entiteta Republika Srpska, u Tužiteljstvu BiH je Milorad Dodik saslušan kao osumnjičeni u predmetu koji se odnosi na krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o obilježavanju Dana Republike Srpske.
Prethodno je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru o obustavi odluke Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma, ali je usprkos tome referendum, na kojem je 99,81 posto građana zaokružilo “da”, ipak održan.
Tužilaštvo BiH je obustavilo istrage protiv Mladena Ivanića, Mirka Šarovića, Željke Cvijanović i Milorada Dodika za koje je utvrdilo da ne postoji dovoljno dokaza da su svojim radnjama počinili izvršenje kaznenog djela, pomaganje ili poticanje u navedenom kaznenom djelu.
Istraga je obustavljena protiv još nekoliko osoba, a potom je podignuta optužnica kojom su Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković osumnjičeni zbog provođenja referenduma o Danu Republike Srpske.
Sud BiH je ovu optužnicu odbio jer iz dokaza Tužiteljstva BiH nije moguće izvesti zaključak o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili kazneno djelo “Neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH”.
Prema priopćenju Suda BiH o odbijanju optužnice, u odluci Ustavnog suda BiH ukazuje se na činjenicu da je izvršenje odluke u nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske i “optuženi nisu imali realnu moć da suspendiraju tu odluku o provođenju referenduma”.
Tužilaštvo nakon toga nije podizalo druge optužnice za nepoštivanje odluka Ustavnog suda, a Dodik je naknadno najavio pokretanje novih referenduma.
(Piše: Erna Hadžić)