Studija je objavljena u časopisu PLOS One, a vodio ju je Univerzitet u Guelphu promatrajući globalnu poljoprivrednu proizvodnju, piše Geek.hr. 

- Jednostavno se, s obzirom na stanje u trenutnom globalnom sistemu poljoprivrede, ne možemo svi zdravo hraniti - izjavio je koautor studije Evan Fraser.

Tim istraživača radio je s pretpostavkom da polovica naše prehrane mora sadržavati voće i povrće. Zatim četvrtina cjelovite žitarice, a druga četvrtina treba sadržavati proteine, masti i mliječne proizvode. To su preporuke harvardskog vodiča “Zdrave prehrane”.

Zatim su upoređivali koliko se zemljišta koristi za poljoprivredu i koliko ih je potrebno za ispuniti ove smjernice. Projicirali su nalaze do 2050. kad bi globalno stanovništvo moglo dosegnuti brojku od 9,8 milijardi, prema UN-u.

Ima dovoljno žitarica, šećera i masnoća za sve. Istovremeno, voća, povrća, proteina i bjelančevina ipak nema dovoljno za sve potrebe.

- Sada proizvodimo 12 porcija žitarica po osobi umjesto preporučenih osam. Zatim pet porcija voća i povrća umjesto 15 te tri porcije ulja i masti umjesto jedne. Proizvodimo i tri porcije proteina umjesto pet i četiri porcije šećera umjesto nijedne - navodi se u saopćenju.

Jedan od razloga je da zemlje u razvoju imaju tendenciju fokusirati se na ugljikohidrate, koje je lako proizvesti.


(Lejla Trle)