Brojna su pitanja na koja još uvijek nisu ponuđeni odgovori, a u prethodna tri dana širom Turske su uhapšene na hiljade policajaca, vojnika, visokih oficira i sudija. Aktuelna vlast u Turskoj, na čelu sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i premijerom Binali Yildirimom, za ovaj vojni udar optužuje Fethullaha Gulena, koji trenutno živi u SAD-u, dok se sve više čuju optužbe visokih turskih zvaničnika na račun Sjedinjenih Država, koji su prema njihovim riječima imali umiješane prste u vojnom udaru.

Ima i onih koji sa druge strane smatraju da je vojni udar djelo lično predsjednika Erdogana koji bi na taj način imao idealan alibi kako da se riješi svih svojih političkih protivnika. Mnogo je pitanja na koja još uvijek nisu ponuđeni odgovori.

Za Dnevnik.hr je govorio William Engdahl, jedan od vodećih svjetskih geopolitičara, autor velikog broja knjiga iz oblasti geopolitike i odličan poznavalac bliskoistočne scene.

"Ovaj je udar bio reakcija na nedavne dramatične geopolitičke preokrete koje je izveo predsjednik Erdogan. Organizovani su najvjerojatnije od mreža unutar Turske koje su povezane s američkom CIA-om. No, ovo je bio očajnički potez, vrlo loše pripremljen", kaže Engdahl.

"Ima cijela mreža oficira u turskoj vojsci koja je lojalna pokretu Fethullaha Gulena. On je stopostotno čovjek kojeg kontroliše CIA. Već godinama živi u egzilu u Pennsylvaniji, nakon što je dobio pasoš i zelenu kartu od jednog od bivših vodećih ljudi u CIA-i, Grahama Fullera, te bivšeg američkog ambasadora u Ankari. Gulen je desetljeće dug, ludi, projekt CIA-e u pokušaju da se iskoristi kao instrument za smjenu režima u Turskoj. Prisjetite se samo masovnih protesta protiv Erdogana 2013. godine. To je bilo kada je Gulen, koji je ranije sklopio dogovor s Erdoganovom strankom, potpuno promijenio retoriku, te počeo žestoko kritikovati Erdogana, nazivajući ga tiraninom, uglavnom u medijima koji su bili pod njegovom kontrolom. Od tada je i Erdogan napravio značajan preokret u odnosu prema njegovom dotadašnjem savezniku. To je bila čista borba za moć", rekao je za Dnevnik.hr William Engdahl.

Danas su za Source.ba portal govorili bh. analitičari Goran Kovačević i Vehid Šehić. Kovačević i Šehić su se dotakli dešavanja u Turskoj, odnosa na relaciji Turska - SAD, te posljedica pokušaja vojnog puča u ovoj zemlji.

"Nije dobro u bilo kojoj zemlji da se ovo dešava. Dan ranije tolike državne i obavještajne službe ne znaju za 6.000 ljudi za koje se sutra nakon vojnog udara sve zna. Nešto mi tu ne štima da bi se moglo govoriti o organiziranom vojnom udaru. Dolaze informacije da su neki vojnici mislili da se radi o vojnoj vježbi. Pojavila se vijest da je avion sa Erdoganom bio na nišanu, ali se ništa nije desilo. Ako se radi o vojnom udaru onda se zauzimaju ključni objekti, neutrališu se političke figure, a postavljaju se nove koje će da objasne narodu šta se dešava. U ovom slučaju je sve izostalo", kaže za naš portal Goran Kovačević.

"Držim do toga da su jedini legitiman način promjene vlasti izbori. Za osudu je svako nasilje i rušenje vlasti, pa tako i kada su u pitanju građani Turske i njihova zemlja", poručio je danas za naš portal Vehid Šehić.

Brojne su optužbe od strane turskih zvaničnika da je upravo Amerika imala svoje prste u pokušaju vojnog udara, a to tvrde zbog poboljšanja odnosa Turske sa Rusima i odnosu kojeg Erdogan ima sa Gulenom, koji živi u SAD-u.

"Svojstveno je da odgovornost za sve što nam se dešava u životu krivimo neke druge ljude. Potrebno je imati črste dokaze da se optuži politični protivnik. Ovdje se ipak radi o visokoj politici, ali ponekad iza nekoga uvijek stoji neko veći, u ovom slučaju SAD. Jako je teško pronaći ijedan razlog da SAD stoje iza ovoga, kao što imamo izjavu Gulena koji tvrdi da nema ništa sa ovim. Mislim da Turska neće ucjenjivati SAD zbog vojne baze Incirlik. Njihovi odnosi nude jednu vrstu optimizma i mislim da neće doći do narušavanja odnosa, jer su jedni drugima jako bitni saradnici", ističe Šehić.

"Zapadni mediji su vjerovatno likovali tokom vojnog udara jer postoji ta neka priča da se Turska primiče Rusiji, da dolazi do pomirenja sa Assadom, a to je sve ono što zvanični Zapad ne odobrava. Ipak, ostavljen je sada prostor da se Erdogan riješi sve ijednog neistomišljenika, a da niko neće postavljati pitanje kako i zašto. Erdogan je tražio isporučenje Gulena, ali nije dostavio dokaze da je Gulen upleten u sve. Gulen je bio njegov saradnik, ali je Erdogan smijenio nekoliko stotina profesora u Istanbulu i Ankari, te zatvorio nekoliko univerziteta. To su sve dokazi koji ne idu na ruku predsjedniku Turske. Međutim, mislim da je ovaj vojni udar najviše na ruku išao Erdoganu. Nisam daleko od mišljenja da je Erdogan sam izveo vojni udar. Niko od te odmetnute vojske nije ubio najbitnije političke ljude, premijera ili predsjednika, nisu pohapsili parlamentarce. Nekako izgleda naivno, smiješno i početnički. Jedna od opcija jeste da je udar organizovan, te da bi se na taj način pokazalo da je Erdogan nedodirljiv. Međutim, kada vidimo da je njegova politika na kraju završila kao pobjednička, smatram da Amerikanci nisu tako amaterskog pristupa pa da oni organizuju sve", poručuje Kovačević.

Naše sagovornike smo za kraj upitali da li smatraju da je Turska sada još pogodnije tlo za neku vrstu građanskog rata u ovoj zemlji i replika svega onoga što se dešava na Bliskom istoku i zemljama Magreba.

"Aktuelna politika će morati da vidi da li su oni krivi za eventualne podjele među građanima Turske. Znamo i kakvi su odnosi sa Kurdima, sve je jako napeto. Turci se sada moraju baviti samim sobom i pokušati da traže uzroke nezadovoljstva jednog dijela vojske. Ovo ne treba iskoristiti za masovna kršenja ljudskih prava što ponovo može izazvati bunt", rekao je na kraju za Source.ba portal analitičar Vehid Šehić.

"Turska jeste pogodno tlo za građanski rat. Ovo je ipak potez koji Tursku vodi u islamizaciju zemlje, što je Kemal Ataturk pokušao da izbjegne. Sada na sceni imate zanemarivanje te tradicije i zauzimanje radikalnog političkog kursa", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal analitičar Goran Kovačević.

Od početka vojnog udara u Turskoj više od 290 ljudi je poginulo u nasilju, od čega su 104 zavjerenici, a ostali su uglavnom civili i pripadnici policije. Najviše osoba je poginulo u glavnom gradu Turske, Ankari.

Novinar: Haris Ahbabović