Čovjek koji je osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Drugom svjetskom ratu na Nürnberškom procesu postao je novi kancelar Njemačke. Ratni zločinac, jedno od najzloglasnijih imena Hitlerove nacističke Njemačke. Sva sreća pa se ovakva priča nikada nije dogodila. Göring je osuđen na smrt vješanjem, ali je počinio samoubistvo popivši tabletu cijanida noć prije samog čina egzekucije.

Babo kao prvi čovjek Velike Kladuše

Nasmijana lica i stisak ruke. Tako su brojni članovi Centralne izborne komisije (CIK BiH) prije par dana dočekali osuđenog ratnog zločinca, Fikreta Abdića.

Fikret Abdić je, barem su tako pokazale brojke koje su jedine relevantne, pobijedio na lokalnim izborima u Velikoj Kladuši, pa je tako Babo, kako ga od milja zovu njegovi glasači i ostali Krajišnici, izabran za novog načelnika Općine Velika Kladuša.

Sramotan potez, reklo bi se, građana Velike Kladuše. Međutim, njihovu želju treba poštovati. Oni žele da im grad vodi osuđeni ratni zločinac. Nema problema.

Tako su prije par dana načelnici iz USK napustili salu kada se istom prolomio aplauz namijenjen upravo Babi. 

"Ovo nije dobra poruka i mora se mijenjati zakon kako nam se ne bi ponovila slična situacija na narednim izborima. Bude se strasti, mi ne želimo sjediti u sali s onima koji su ratni zločinci", rekao je Nedžad Zukanović, načelnik Ključa.

"On ne samo da ne bi trebao biti načelnik, nego ne bi uopće trebao sjediti s nama. Nismo trebali doći u ovu situaciju", rekao je novi gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić.

Inače, Fikret Abdić je došao u Sarajevo nakon pune 23 godine. Surova realnost kaže da su ljudi u Bosni i Hercegovini više zabrinuti pobjedom Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u (iako to i sami ne znaju zašto, te zbog čega bi Hillary Clinton bila bolja predsjednica), nego pobjedom osuđenog ratnog zločinca u Općini Velika Kladuša.

Podsjećanja radi, Fikret Abdić je za vrijeme rata u BiH bio vođa Samostalne autonomne pokrajine Zapadne Bosne i prvi predsjednik Demokratske narodne zajednice. Sklopio je sporazume o trajnom miru s Radovanom Karadžićem i o saradnji i priznanju s Matom Bobanom (pogledati na Google ukoliko ne poznajete imena dvojice navedenih). 

Izbijanjem ratnih sukoba i agresije na BiH, nakon što je bio u potpunom srpskom okruženju, Abdić na vlastiti rođendan 29. septembra 1993. godine proglašava Samostalnu autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu. Naravno, vlasti u Sarajevu na to su gledale kao na veliku izdaju. Međutim, hrvatski političari su tada smatrali Fikreta Abdića junakom. Uskoro je pukla i ljubav između Fikreta Abdića i Hrvatske. Dovoljno je bilo da HRT objavi snimke nasmijanog Fikreta Abdića u društvu s Milanom Martićem (srpski ratni zločinac) i Borom Mikelićem (nekadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine), pa da cijela javnost iskaže spremnost da jučerašnjeg evropskog Bošnjaka i dokazanog hrvatskog prijatelja razapne na stub srama.

U julu 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina. U 2005. godini Hrvatski vrhovni sud smanjio mu je kaznu na 15 godina zatvora.

Bjelica branio Krajišnika i Karadžića

Fikret Abdić, novi načelnik Velike Kladuše, nije jedini načelnik u BiH koji je vezan za agresiju na BiH i rat koji se dogodio na ovim prostorima sa posebnim akcentom na ratni zločin. Sadašnji načelnik Općine Sokolac, Milovan Bjelica, bio je svjedok odbrane Momčila Krajišnika, još jednog osuđenog ratnog zločinca.

Bjelica je tvrdio da je on za ubistvo Bošnjaka u selu Novoseoci (Općina Sokolac) saznao tek nekoliko godina kasnije, na sahrani jednog vojnika koji je učestvovao u zločinu u naselju Novoseoci, u kojem je ubijen veliki broj Bošnjaka. Otac tog vojnika, tvrdio je svojevremeno Bjelica, mu je na sahrani rekao da je "za sve kriv Krstić" koji je naredio zločin, a da je njegov sin izvršio samoubistvo jer ga je događaj od 22. septembra 1992. proganjao. Bjelica tada nije rekao na kojeg Krstića misli. Ipak, tokom suđenja u Hagu Bjelica je rekao da je mislio na tadašnjeg komandanta Druge romanijske motorizovane brigade, Radislava Krstića, kasnije komandanta Drinskog korpusa. 

Podsjećanja radi, Bjelica je ranije bio optužen za zloupotrebu svog službenog položaja. Isti taj Bjelica bio je svjedok odbrane osuđenog ratnog zločinca, Radovana Karadžića. Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića, Bjelica (koji je i sam bio načelnik Sokoca tokom rata) negirao je pred Haškim tribunalom navod optužnice da su srpske snage 1992. zločinima i nasiljem prognali Bošnjake sa Sokoca. Bjelica je rekao da su muslimanski civili dobrovoljno otišli iz Sokoca i naselja oko njega. 

Novi načelnik Srebrenice voli Radovana Karadžića

Kada smo već kod spomenutih ratnih zločinaca, novi načelnik Srebrenice, Mladen Grujičić, je neko kome ti pojmovi nisu strani. Grujičić lično nema veze s bilo kakvim zločincima ili ratom, ali se radi o čovjeku koji je na svom Facebook profilu postavio fotografiju Radovana Karadžića uz opasku "Idemo dalje", svega nekoliko mjeseci pred lokalne izbore u BiH.

Kada je Grujičić izabran za novog načelnika Srebrenice, u kojoj se dogodio genocid, počeo je sa nešto pomirljivijom retorikom koja ne podrazumijeva spominjanje i veličanje ratnih zločinaca. Barem tako za sada sve funkcioniše.

Ime gradonačelnika Doboja se povezivalo sa ratnim zločinima

Prije nekoliko godina uz ratne zločine se spominjalo i ime sadašnjeg gradonačelnika Doboja, Obrena Petrovića, koji se sumnjičio da je navodno tokom 1992. godine počinio ratni zločin. Petrović je 1992. godine bio načelnik policijske stanice Doboj, te navodno snosi dio odgovornosti za zločine u Doboju nad nesrpskim stanovništvom.

Obrenović se sumnjičio da je 1992. godine u općini Doboj učestvovao u planiranju i pripremi zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i drugih ratnih zločina ili krivičnih djela. 

Ipak, nekoliko godina kasnije Petrović je bio svjedok Tužilaštva BiH kada je optužio SDS da je tokom rata činio zločine u Doboju. Tu izjavu je dao na saslušanju u predmetu "Bjelošević i drugi", u novembru prošle godine. Događaji od momenta kad je SDS preuzeo vlast u Doboju, kako tvrdi Obren Petrović, urađeni su uz prešutnu saglasnost ljudi koji su u to vrijeme bili na vlasti, s ciljem da se iz grada očiste pripadnici nesrpskog stanovništva. 

Bio načelnik Krupe na Uni, a teretio se za ubistva Bošnjaka

Gojko Kličković, sada već bivši načelnik Krupe na Uni, koji je ove godine izgubio utrku za načelnike ove općine od Mladena Kljajića iz DNS-a, teretio se za ratne zločine nad Bošnjacima u Krajini. Ipak, Sud BiH ga je oslobodio optužbi prije tri godine.

Prema dokazima koji su prezentirani 2008. godine na suđenju "Srebreničkoj sedmorki" u Haškom tribunalu, Gojko Kličković je 21. maja 1992. godine naložio da se sprovede "evakuacija preostalog nesrpskog stanovništva" iz te oblasti, a četiri dana kasnije je komandi Prve podgrmečke brigade predložio da obavi pripreme za "čišćenje lijeve obale Une i rušenje mosta", tako što će se "uništiti i razoriti što više objekata, zatrpati tuneli i zapaliti borova šuma".

Gojko Kličković je uhapšen u junu 2006. godine u Beogradu. U bjekstvu je bio od 1998. godine nakon što je uz kauciju pušten iz zatvora zbog optužbi da je za vrijeme premijerskog mandata u RS zloupotrijebio službeni položaj i krivotvorio dokumente, a u vezi sa sredstvima Privredne banke Istočno Sarajevo. 

Iako se protiv njega vodio postupak zbog ratnih zločina, čovjek je sasvim neometano pobijedio na izborima 2012. godine i izabran je za načelnika Općine Krupa na Uni. U BiH još uvijek ne postoji zakon po kojem bi ratnim zločincima, koji su za to i osuđeni, onemogućio da se kandiduju na izborima u BiH. Zamislite samo da Njemačka dopusti osuđenim nacistima da se kandiduju na izborima u toj zemlji.

Novinar: Haris Ahbabović